Sjećanje na Holokaust jedan je od temelja evropskih vrijednosti

Zaboraviti mrtve bilo bi ubiti ih drugi put ― Elie Wiesel, Noć

0
169

Prije sedamdeset i pet godina savezničke snage oslobodile su nacistički koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau.

Time je okončan najstrašniji zločin u evropskoj historiji, planirano istrebljenje Židova u Evropi. Ubijeno je šest miliona židovske djece, žena i muškaraca te milioni nevinih ljudi među kojima stotine hiljada Roma koji su progonjeni zbog svoje etničke pripadnosti. Cijena je bila nezamislivo visoka i stoga nema simboličnijeg i većeg trijumfa nad nacizmom nego tu pobjedu obilježiti u Izraelu.

Revizionizam i neobrazovanost prijetnja su zajedničkom razumijevanju jedinstvenosti Holokausta (hebrejski: Shoah), koje je nužno kako bismo odluku “nikad više” pretočili u konkretne mjere. Sudjelovanjem na sastanku šefova država i vlada u Jeruzalemu dajemo potporu onima koji su odlučni u tome da ekstremistima i populistima ne dopuste da prijeđu granice i (ponovno) dovedu u pitanje ljudsko dostojanstvo i jednakost svih ljudi.

Holokaust je evropska tragedija koja je označila prekretnicu u našoj historiji i utkana je u DNK Evropske unije. Sjećanje na Holokaust nije samo po sebi cilj, ono je i jedan od temelja evropskih vrijednosti. U središtu tih vrijednosti je ljudskost koju štitimo vladavinom prava, demokratijom i temeljnim pravima.

Nalazimo se na prekretnici. S obzirom na to da se broj preživjelih smanjuje, morat ćemo pronaći nove načine da održimo sjećanje i pritom prigrliti svjedočanstva potomaka preživjelih. Ona nas podsjećaju da budemo na oprezu zbog porasta antisemitizma koji prijeti vrijednostima do kojih nam je stalo, a to su pluralizam, raznolikosti i sloboda vjeroispovijesti i izražavanja. To su vrijednosti kojima se promiču manjine: bez iznimke i u svakom trenutku. Židovske zajednice doprinijele su oblikovanju evropskog identiteta i uvijek će biti njegov sastavni dio. Svi dijelovi našeg društva, novi i stari, moraju usvojiti lekcije naučene iz Holokausta.

Dužnost nam je svrstati se rame uz rame sa židovskim zajednicama koje se ponovno osjećaju ugroženima diljem Evrope, kao nedavno u Halleu u Njemačkoj. Sve države članice EU-a složne su da u Evropi nema mjesta nikakvom obliku rasizma, antisemitizma ili mržnje te su spremne učiniti sve što je u njihovoj moći da im se suprotstave. Državna tijela i dionici iz svih sektora civilnog društva trebali bi se ujediniti kako bi potvrdili odlučnost Evrope da budno pazi na svaku pojavu ugrožavanja demokratskih vrijednosti.

Ne možemo promijeniti povijest, ali pouke iz povijesti mogu promijeniti nas.

(Zajednička izjava predsjednika Michela, Sassolija i von der Leyen uoči 75. obljetnice oslobađanja logora Auschwitz-Birkenau)

Izvor: europa.ba

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here