Petnaest mladih ljudi iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine učestovalo je na trodnevnom debatnom kampu na temu slobode govora i širenja dezinformacija na internetu sa ciljem sticanja vještina debatiranja i učenja o ulozi tradicionalnih medija u društvu, kao i o dezinformacijama sa fokusom na slobodu govora. Jedna od trenerica ovog kampa bila je Anida Sokol, istraživačica i projektna koordinatorica u Mediacentru Sarajevo, koja je istakla bitnost toga da mladi shvate koncept slobode govora, odnosno da znaju šta je sloboda govora i da razumiju da ona nije apsolutna i da postoje određena ograničenja.

„Sloboda govora je ograničena u pojedinim situacijama kad mi širimo mržnju prema drugima na osnovu određenih zaštićenih karakteristika, kad su određene informacije, odnosno dezinformacije opasne za sigurnost u jednoj zemlji, za zdravlje ljudi i slično. Dakle pričamo sa njima o regulaciji“, navela je Sokol koja objašnjava da je naglasak ovog kampa koji je održan na Trebeviću na tome kako regulisati društvene mreže, s obzirom na to da su odgovorne za širenje štetnog sadržaja.

Na fotografiji se nalazi četvero mladih ljudi koji sjede za dva spojena stola. Dvije djeevojke i dva momka.
Učesnici debatnog kampa na Trebeviću

„Kako regulisati, gdje je granica između opasnog, štetnog govora i slobode govora i upravo je to ono što raspravljamo sa mladima da kroz debatu steknu vještine i prepoznavanja problematičnog medijskog sadržaja, ali i shvatanja uloge tradicionalnih medija, kredibilnih informacija i važnost takvih informacija za demokratska društva pa i shvatanja šta je to sloboda govora i zašto je ona važna“, kaže Sokol.

Voditelj debate na ovome kampu bio je Jasmin Hasić, docent na Sarajevo School of Science and Technology, koji ističe kako mladi u Bosni i Hercegovini imaju sjajne ideje ali da im često nedostaje načina kako da ih materijaliziraju te da je upravo to značaj ove debate, odnosno vještine koja je, kako kaže Hasić, sistematski zanemarena u našem edukativnom sistemu. On govori da će mladi rijetko imati priliku da sjede skupa i da razgovaraju o temama koje su im bitne za ono što rade i u sferi u kojoj djeluju.

„Ono što mi pokušavamo kroz ovaj simulirani način debate je da im ukažemo upravo na značaj teme kao teme a ne njihovih stavova. Dakle želimo da razlučimo da ono o čemu govore ne mora nužno da održava njihov svjetonazor, bilo kakav on bio“, ističe Hasić.

Kaže i da je jako bitno upozoriti ih da format u kojem su debatirali tokom tri dana neće često puta imati priliku koristiti u životu, ali da su vještine koje ovaj simulirani model donosi upravo ona dodata vrijednost koju debate imaju, te da će u javnoj sferi moći pokazati vještine i znanja a ne samo određeno poznavanje teme o kojoj žele debatirati.

Da je izuzetno važna edukacija mladih i njihova medijska pismenost podcrtava i reporterka Al Jazeere Balkans Nadina Maličbegović koja je učestvovala na debatnom kampu gdje su mladi imali priliku razgovarati sa njom te joj postavljati pitanja koja se tiču njenog rada, ali sa osvrtom na njeno izvještavanje iz rata u Ukrajini gdje se nalazila u trenutku kada je započela ruska invazija na tu zemlju. Kako kaže, ovakvi kampovi izuzetno su važni, posebno ako uzmemo u obzir da ljudi dolaze sa različitim stavovima na jedan prostor, sa različitim idejama.

U centru pažnje je govornica nadira i ona se nalazi u sredini fotografije. Iza nje su dva banera, odmaknuti jedan od drugog. (S lijeva na desno) Prvi je crne boje i na njemu žutim slovima piše Mediacentar, dok je dugii tamno plave boje i na njemu rozim slovima piše Youth for better media. Ulesnici su sjede u krugu oko govornice Nadire.
Učesnici sa govornicom Nadirom Maličbegović

„Godinama su bili izloženi jednom narativu i sada su okupljeni na jednom mjestu i ti njihovi stavovi se sada suprotstavljaju gdje im možete pomoći tako što ćete pokušati da ih usmjerite da ne mora sve što je napisano biti istina“, ističe Maličbegović koja navodi da je posebno to važno u BiH u kojoj još uvijek živimo postratnu situaciju u kojoj su te podjele toliko očite i u kojoj je društvo totalno podijeljeno.

„Čak i da mladi sa ovakvog kampa odu sa onim svojim stavovima, ipak će ako ništa naučiti da postoji i druga strana i drugi stav kojem treba dati priliku da se čuje i da će usvojiti one informacije koje im pomažu da dalje djeluju i da na neki način tu svoju svijest preoblikuju ukoliko ona treba biti preoblikovana“, navodi Maličbegović.

Ona navodi da su tokom njenog boravka u Kijevu dezinformacije preovladavale u medijima, kao i kršenje medijskih sloboda. Govori da je od početka bilo jasno da se osim oružjem vodi rat informacijama, rat propagandom, te da je iz tog razloga trebalo svaku informaciju više puta provjeriti, tražiti izvore, posebno za one informacije koje su dolazile od oružanih snaga jedne ili druge strane.

Četiri mlade djevojke sjede za dva spojena stola i diskutuju.
Učesnici drugog debatnog kampa

Kaže i da je jako teško izvještavati u takvim kriznim situacijama te da je problem što nema mnogo vremena za pripremu, ali da je vrlo važno da se u takvim situacijama držite službenih izvora, da tražite potvrdu sa više strana. Navela je kako je važno čuti i rusku stranu, bez obzira na to što je ta zemlja izvršila invaziju na drugu, suverenu i nezavisnu zemlju i da je olakšavajuća strana bila što je Al Jazeera imala ekipu i u Moskvi.

Kroz primjere praktičnog tipa i kroz interaktivne radionice mladima je pruženo znanje iz oblasti medijske informacijske pismenosti sa naglaskom na regulaciju društvenih mreža, a jedan od učesnika ovoga kampa bio je Kenan Junuzović iz Gračanice koji kaže da je učešće u ovakvim i sličnim projektima od velikog značaja zato što smatra da na taj način mladi mogu stvoriti jake aktivističke i mladalačke resurse koji će kasnije služiti građanima BiH.

„Smatram da smo tokom ovog kampa stekli neophodna znanja iz oblasti kritičkog razmišljanja gdje smo uspjeli da razvijemo svoje komunikacijske vještine budući da smo u svakoj temi imali dvije strane koje su zagovarale za i protiv i na taj način smo razmjenjivali naša mišljenja o raznim temama i upravo je to ono što obogaćuje taj vid neformalnog obrazovanja putem debata i putem ovakvih aktivnosti“, kaže Junuzović.

Mladi momak stoji i prezentuje. Dok tri djevojke sjede za stolom. U pozadini se nalazi tamno plavi baner sa rozim natpisom Youth for Better Media
Učesnik debatnog kampa

Učesnica debatnog kampa Milica Kos iz Laktaša kaže da je na ovaj debatni kamp došla iz razloga da bi naučila više o medijima, o slobodi govora, razlici između slobode govora i govora mržnje, kao i da bi upoznala druge mlade ljude iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, razmijenila mišljenja, ali i da bi učila od profesionalaca.

Kos studira na Ruskom univerzitetu prijateljstva naroda u Moskvi i kaže da je upravo prepoznavanje i širenje dezinformacija, što je bila jedna od tema kampa, veoma važan segment jer se dezinformacije šire nevjerovatnom brzinom te dodaje da je edukacija ovakvog tipa izuzetno važna zbog prenošenja informacija i znanja stečenih na kampovima u svoje lokalne zajednice što će, kako smatra, doprinijeti oblikovanju mišljenja o medijima u BiH.

Jedna od učesnica kampa bila je i Dallal Daffalla iz Gračanice koja navodi da se na ovaj kamp prijavila iz razloga jer ne prati dovoljno medije te je željela naučiti nešto novo i da su ovakve radionice bitne da nauči kako prepoznati lažne informacije, da nauči razliku između slobode govora i govora mržnje.

Debatni kamp održava se u sklopu projekta „Mladi za bolje medije“ koji finansira Evropska unija, a zajednički implementiraju Mediacentar Sarajevo i Ja bih EU.

 

Preuzeto sa media.ba

O autoru:

Merima Bešlagić

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *