Klimatske promjene: Naučnici pojasnili šta je uzrok požara u Australiji

Potrošnja fosilnih goriva – uglja, nafte i plina značajno doprinosi ovoj tragediji

0
58

Povremeni, manji požari u toku ljetne, sušne sezone u Australiji su prirodna pojava. Čak i jedan mali dio flore Australije ovisi o požarima kako bi se reproducirao.

Hiljadama godina, Australci su koristili kontrolisanu vatru kada love, ali samo u toku kišne sezone i na vrlo malim površinama. Međutim, požari uništavaju šume koje se nešto sporije oporavljaju, a karakteristična endemična fauna Australije – tobolčari – je naročito pogođena i bespomoćna.

Međutim, temperatura ovog područja se u posljednjih stotinu godina povećala za više od jednog stepena celzijusa. Grupa naučnika s Univerziteta Melbourne uradila je rekonstrukciju klimata i pokazala kako su suše u toku 20. i 21. vijeka bez presedana u posljednjih 400 godina.

Toplotni udari i suše stvaraju odlične uslove za nastanak i širenje požara. U posljednjih 30 godina, u Australiji je došlo do pada godišnje količine padavina u periodu jesen-zima za 15% i u periodu april-maj za 25%. Količina padavina u periodu januar-avgust 2019. bila je jedna od najnižih za Queensland i Novi Južni Wales – u nekim područjima došlo je do smanjenja od 77%. Upravo su u ovim dijelovima Australije i počeli prvi požari.

Meteorolozi za suše i požare krive i neperiodični fenomen zvani Dipol u Indijskom oceanu ili El Niño Indijskog ocena (Indian Ocean Dipole-IUD). Kao rezultat promjena u temperaturama površine mora u zapadnom Indijskom oceanu, IOD može imati signifikantne efekte na klimu u Australiji.

Varnice na dalekovodima, paljenje poljoprivrednih površina, neugašene kamperske vatre, opušci i šibice su samo neki od dodatnih uzročnika, ali klimatske promjene su srž problema.

Požari su pogoršani klimatskim promjenama i mnogo su opasniji nego u prošlosti. Potrošnja fosilnih goriva – uglja, nafte i plina značajno doprinosi ovoj tragediji. Ovi požari su sve, samo ne normalna pojava.

Premijer Australije, Scott Morrison, spada u onu grupu koja odbija prihvatiti da su klimatske promjene posljedice enormne potrošnje fosilnih goriva. Australski izvoz uglja u Kinu, Indiju i Koreju je vrijedna industrija i “teži” preko 50 miliona američkih dolara. Od sedamdesetih godina prošlog vijeka, Australija profitira od izvoza uglja u Kinu i smanjenje proizvodnje bi zasigurno utjecalo na bruto nacionalni dohodak.

Australija je najveći svjetski izvoznik uglja, a peti po redu najveći proizvođač ove sirovine. Ostatak se koristi u samoj Australiji za proizvodnju električne energije. Ova proizvodnja električne energije iz uglja doprinosi čak 29% ukupnih emisija stakleničkih plinova za Australiju, prema podacima Clean Energy Regulator Data za 2013./2014.

Uprkos planovima za smanjenje emisija ugljendioksida i potrošnje fosilnih goriva, australski premijer Scott Morrison, u kabinetu od avgusta 2018. godine, osujetio je ove planove.

Australija je napredna zemlja, a potpuno ovisna o fosilnim gorivima, kako direktno, tako i indirektno, kroz izvoz. Interes za prelazak na alternativne izvore energije, naročito na nuklearnu energiju, ovdje nije bio velik, a sam prelazak i transformacija energetskog sektora, bez transformacije ekonomije koja neće toliko ovisiti o uglju je nedovoljan. Odricanje od izvoza uglja za Australiju bi značio krah ekonomije.

Smatra se kako su u posljednja tri mjeseca u australijskim požarima u atmosferu izbačene čak dvije trećine godišnje nacionalne emisije ugljendioksida, a stručnjaci upozoravaju da će šumama biti potrebno više od 100 godina da apsorbiraju sve što je emitovano u ovoj sezoni požara.

Donedavno se smatralo da su australske šume mogle reapsorbovati sve emisije ugljikovog dioksida koje se oslobađaju u požarima, tj. da mogu postići neto nulu emisija, ali naučnici kažu da klimatske promjene dovode do toga da ovi požari gore intenzivnije i češće te da šume, koje su dobrim dijelom stradale u požarima, više nisu sposobne anulirati emisije.

Biro za meteorologiju u državi Viktorija upozorava na to da su požari tako velikog intenziteta da stvaraju svoju sopstveno vrijeme, koje još više pogoršava situaciju. Radi se o formiranju ogromnih grmljavinskih oblaka, poznatih kao pirokumulonimbusi koji se razvijaju na visinama preko 16km u području Gippslanda, država Viktorija, koje se prostore do istočnih predgrađa Melbourna, ističu u tvitu od 30. decembra 2019.​

Životinjski svijet je desetkovan. Ali dok su ptice i neki brži tobolčari, poput klokana, uspijevali pobjeći ispred vatrene stihije, populacije koala su stradavale jer se radi o sporim sisarima. Preostale koale su ostajale dezorjentisane, dehidrirane, žedne, opečene te nije rijetkost da u očaju prilaze ljudima tražeći vodu.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here