Kako prilagoditi medijske sadržaje za 200.000 osoba sa invaliditetom u BiH?

0
220

Pristupačnost medijskih sadržaja osobama sa invaliditetom- tema je koja možda nikada nije bila aktuelnija nego u ovom momentu kada se cijeli svijet suočava sa posljedicama pandemije COVID-19. Time je i značajniji rad u okviru projekta Jednak pristup svima koji finansira Evropska unija, a osmišljen je da unaprijedi nivo pristupačnosti medijskih sadržaja i servisa za osobe sa invaliditetom i poboljša pravni okvir i prakse u ovom segmentu. Projekt otvara mogućnost za usku saradnju medija i osoba sa invaliditetom i doprinosi jačanju ljudskih prava.

.U okviru projekta ′′ Jednak pristup svima ′′ 9. i 10. Decembra održani su treninzi za online medije i osobe sa invaliditetom – o web/online pristupačnosti.

Prvog dana treninga, govornici Amer Sikira – Kingdom Alliance, BiH i Vehid Hajduković – stručnjak za obradu teksta na Brajevom pismu su učesnicima pokušali približiti tehnike prilagođavanja medijskog sadržaja slijepim, slabovidnim, gluhim i nagluhim osobama.

-Smatram da je ova vrsta edukacija više nego potrebna u zemlji koja ima oko 1% prilagođenog medijskog sadržaja. Trenutna situacija po pitanju prilagođenosti sadržaja je jako loša, ali postoje neki pokazatelji da bi se uskoro nešto moglo promijeniti. Raduje me činjenica da je na oba dana edukacije bio prisutan priličan broj medija i da su svi pokazali zainteresovanost za poboljšanje i napredak – istakao je Amer Sikira nakon treninga za prilagođavanje online medija osobama sa invaliditetom.

Drugog dana treninga, pored već pomenutih Amera Sikire i Vehida Hajdukovića, svoje znanje o prilagođavanju sadržaja osobama sa invaliditetom predstavio je Dušan Caf – osnivač Digital Society Forum, Slovenia i potpredsjednik Instituta za integrirano inkluzivne komunikacije Jugoistočne Evrope.

Treninzima su prisustvovali predstavnici udruženja gluhih, nagluhih, slijepih i slabovidnih osoba sa prostora cijele Bosne i Hercegovine, odnosno Centar za slijepu i slabovidnu djecu, Udruženje „Novis“, Savez slijepih RS-a, Udruženje guvih i nagluvih regije Banja Luka, Savez općinskih udruženja gluvih i nagluvih u ZDK, Udruženje slijepih Teslić, te predstavnici lokalnih medija i portala.

-Prije svega bio je izazov za mene učestvovati u online treningu iz više razloga. Sam sam pružao otpor prema online treninzima, jer i pored govornog programa i svih podešavanja koja imam, moram više voditi računa o tehničkom aspekti i imati potpunu koncentraciju. Ideja pristupačnosti medijskog sadržaja je odlična i dobro je što su se mediji odazvali. Na ovim treninzima su mogli da nauče sve što je potrebno, ovim putem govorim u ime slijepih i slabovidnih osoba, kako da uz ne puno troškova prilagode web stranicu, na obostrano zadovoljstvo. Određeni mediji su pokazali zainteresovanost nakon treninga. Najvažnije je ta dobra volja medija. Dobro je i što slijepi i slabovidni ljudi imaju dobru komunikaciju uz pomoć udruženja kao što su ICVA i Ja bih u EU. Jedan smo korak ispred nesmetanog korištenja medija u Bosni i Hercegovini – istakao je Vehid Hajduković, govornik na treningu i stručnjak za obradu teksta na Brajevom pismu.

Procenat prilagođenog sadržaja u Bosni i Hercegovini je među najnižim u Evropi. Napredak u prilagođavanju medijskih sadržaja može postići tehničkim intervencijama, ali se mora djelovati i na unaprjeđenju zakonskog okvira. Shodno tome, 16.12.2020. predstavljani su edukativni moduli: Jednak pristup svima- pristupačnost TV i video sadržaja. Predstavljanju su prisustvovali predstavnici udruženja gluhih, nagluhih, slijepih i slabovidnih osoba sa prostora cijele Bosne i Hercegovine, predstavnici lokalnih TV i produkcijskih kuća, lokalni portali.

Rukovoditeljica Odjela za prilagodbu programskih sadržaja Hrvatske radiotelevizije (HRT) Suzana Ivančić u edukativnim modulima je istakla najbolje metode za prilagođavanje sadržaja gluhim, nagluhim, slijepim i slabovidnim osobama. Uvodničarke u predstavljanju edukativnih modula „Jednak pristup svima“ bile su Amela Odobašić, regulatorna agencija za komunikacije i Sanja Škuletić-Malagić, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice.

-Neupitna je važnosti ove teme- prilagođavanja medijskih sadržaja za budućnost razvoja informaciono-komunikacionog tržišta u Bosni i Hercegovini sa aspekta regulatora, ali i sa aspekta ljudskih prava. Mi pokazujemo u praksi da samo zajedno možemo da postignemo neki napredak. Situacija u Bosni i Hercegovini je slična susjednim zemaljama. Hrvatska, kao članica Evropske unije je drugačija i pred nju su stavljene obaveze koje mora da ispuni. U BiH je u toku izrada zakona o elektronskim komunikacijama i elektronskim medijima i uspjeli smo da u nacrt uključimo jasnu odredbu koja se zove “Pristupačnost medijskih usluga licima sa invaliditetom”. Zakon je još uvijek u izradi i njegovo usvajanje očekujemo u prvoj polovini naredne godine. Ono što je pozitivno i što se desilo tokom pandemije uzrokovane COVID-19 virusom (čak i na preporuku Agencije), jeste da su javni servisi, ali i drugi mediji koji su mogli da to osiguraju u tehničkom smislu i koji su imali adekvatne ljudske resurse, nastojali da izađu u susret, da upravo informacije koje mogu biti vitalne za osobe sa invaliditetom distribuiraju u pristupačnom formatu. Moramo da osiguramo da su informacije i usluge dostupne svima – istakla je Odobašić.

-Kada govorimo o ovom projektu “Jednak pristup svima” s aspekta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, on je u direktnoj korelaciji sa izvršavanjem međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine odnosno obaveza koje je naša zemlja preuzela potpisivanjem i ratifikacijom međunarodnih dokumenata. Iako se najčešće u ovom kontekstu spominje Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom, rekla bih da je lista dokumenata na koje se Bosna i Hercegovina obavezala šira, a koji se direktno tiču osoba sa invaliditetom. Prije svega jednaka prava, ravnopravnost, sprječavanje diskriminacije, sve su to oblasti koje se direktno odražavaju na pitanje osoba sa invaliditetom i njihova umanjena prava bez obzira na nove tehnologije. Činjenica je da ovaj projekat zaista nije stao, da se brojne aktivnosti odvijaju, da su moduli izrađeni. Ovaj današnji skup govori da smo svi predani da ovo ne bude samo priča, mrtvo slovo na papiru, nego da zaista ostvarimo konkretan rezultat, rekla je Škuletić-Malagić.

-Prije svega da se zahvalim zato što sam kao učesnik i novinar imao priliku da budem dio dobre medijske kampanje modula pomoći osobama sa invaliditetom koji je putem udruženja Ja bih u EU organizovala delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Mada je bilo realno za očekivati da jedan ovakav projekat pokrene neko od novinarskih udruženja u BiH ili neki medij u BiH. Ipak, ovo je bila izvanredna prilika da se kroz module putem online diskusija cjelokupnom bosanskohercegovačkom društvu ukaže na potrebu poštivanja prava i obaveza prema osobama sa invaliditetom. Kao primjer navodim medije iz susjedne Hrvatske, gdje je HRT, i prije stupanja Hrvatske u članstvo u EU u dnevnicima i ostalim gledanijim medijskim sadržajima, pomagala osobama sa oštećenim sluhom da mogu pratiti sadržaje HRT-a. Obzirom da BiH ove godine očekuje status kandidata za članstvo u EU krajnje je vrijeme da mediji, pogotovo javni mediji kao što su BHRT, RTRS, FTV, u emitovanju svojih programskih sadržaja povedu dužnog i obaveznog računa o osobama sa invaliditetom kako bi mogle konzumirati njihove sadržaje. Pogotovo što je to jedna iz seta obaveza koje su naložene BiH da bi stekla kandidatski status za članstvo u EU – istakao je Suvad Alagić, Radio Brčko distrikt.

Nemogućnost pristupa informacijama sužava mogućnosti osoba sa invaliditetom, ali kroz  projekat “Jednak pristup svima”, ali i HUB, ostvarit će se bolja saradnja medija i osoba kojima je prilagođeni sadržaj neophodan.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here