Od 25. maja nova pravila o zaštiti ličnih podataka

Evropska komisija objavila je smjernice kojima će se osigurati da se širom EU od 25. maja nesmetano primjenjuju nova pravila o zaštiti podataka.

Pokreće se, također, i novi internetski alat namijenjen MSP-ovima.

S obzirom da je do primjene novog propisa ostalo nešto više od sto dana, u smjernicama je dat pregled onoga što bi Evropska komisija, nacionalna tijela za zaštitu podataka i nacionalne uprave još trebali preduzeti kako bi faza pripreme bila uspješno dovršena.

Iako se novom Uredbom predviđa direktna primjena jedinstvenog skupa pravila u svim državama članicama, u određenim su aspektima još potrebne znatne prilagodbe te vlade EU-a trebaju izmijeniti postojeće zakone, a tijela za zaštitu podataka osnovati Evropski odbor za zaštitu podataka.

U smjernicama se podsjeća na glavne inovacije i prilike koje su se stvorile zahvaljujući novim pravilima, analizira se pripremni rad koji je već obavljen i daje pregled onoga što bi Europska komisija, nacionalna tijela za zaštitu podataka i nacionalne uprave još trebali poduzeti.

Andrus Ansip, potpredsjednik Europske komisije nadležan za jedinstveno digitalno tržište, izjavio je:

– Naša digitalna budućnost može se temeljiti samo na povjerenju.Privatnost svake osobe mora biti zaštićena. Pojačana pravila EU-a o zaštiti podataka 25. maja postaju stvarnost. To je veliki korak naprijed i predani smo nastojanju da svi imaju koristi od toga.

Komisija poziva vlade i tijela za zaštitu podataka u EU-a da budu spremni i pruže podršku primjeni novih pravila.

Od donošenja Opće uredbe o zaštiti podataka u svibnju 2016. Komisija je surađivala sa svim relevantnim dionicima – vladama, nacionalnim tijelima, poduzećima, civilnim društvom – na pripremi primjene novih pravila.

Komisija je objavila i novi, praktični internetski alat kako bi pomogla građanima, poduzećima, a posebno MSP-ovima, te drugim organizacijama da se usklade s novim pravilima o zaštiti podataka i pokazala im kako da od njih imaju koristi.

Izvor: europa.eu


Stručna debata “U potrazi za boljom regulacijom transparentnosti vlasništva i finansiranja medija iz javnih budžeta” 26. januara u Sarajevu

Stručna debata pod nazivom “U potrazi za boljom regulacijom transparentnosti vlasništva i finansiranja medija iz javnih budžeta” održaće se u petak 26. januara 2018. godine u Sarajevu u prostorijama Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Reguliranje transparetnosti medijskog vlasništva i finansiranja medija su zahtjevi koji stoje pred medijskom industrijom i vlastima BiH posljednjih nekoliko godina i sastavni su dio zahtjeva prema BiH u više izvještaja o napretku države u procesu EU integracija. Također, uspostava globalnog sistema razmjene informacija o vlasništvu nad kompanijama doprinos je svjetskim nastojanjima sprečavanja korupcije i pranja novca, zbog čega demokratski sistemi vlasti i države razvijaju vlastite mehanizme transparentnosti i monitoringa u ovoj oblasti.

Regulativni i zakonski okvir medijskog vlasništva u Bosni i Hercegovini je nerazvijen – ne postoji mehanizam sprečavanja koncentracije medijskog vlasništva, transparentnost indirektnih vlasnika medija je krajnje upitna, a obrasci finansiranja medija iz javnih budžeta omogućavaju proizvoljne odluke i zloupotrebe.

U novembru prošle godine predstavljen je Izvještaj o transparetnosti medijskog vlasništva i finansiranja medija sa pregledom aktuelnih regulativa u svijetu i našoj Regiji, te prijedlogom supstancijalnih preporuka unapređenja pravnog okvira i politika u Bosni i Hercegovini. Navedena analiza i preporuke osnova su za stručnu, otvorenu i fokusiranu raspravu unutar profesionalne medijske zajednice i donositelja odluka, sa ciljem izrade nacrta legislative o transparentnosti medijskog vlasništva i finansiranja medija. Vjerujemo kako će prijedlozi i preporuke medijskih profesionalaca i onih koji će odlučivati o donošenju adekvatne regulative i zakona u ovoj oblasti, omogućiti kreiranje zakonskih propisa o transparetnosti i radu medija u interesu javnosti, a u perspektivi doprinijeti jačanju medijskog integriteta i pluralizma.

Udruženje BH novinari, u ime konzorcija koji čine Mediacentar Sarajevo, Vijeće za štampu u BiH i NVO Ja Bih EU, poziva predstavnike medijske industrije da svoje učešće potvrde na telefon 033 223 818 najkasnije do 24. januara 2018.

O projektu: Projekt “Mediji i javni ugled” koji je pokrenut s ciljem promoviranja transparentnosti medijskog vlasništva i legitimnih obrazaca finansiranja medija i oglašavanja u Bosni i Hercegovini. Projekt finansira Evropska unija u Bosni i Hercegovini, a provodi konzorcij kojeg čine Udruga/udruženje BH novinari, Fondacija Mediacentar, Vijeće za štampu i online medije u BiH i NVO JaBiHEU.


EU najavila dodatnu hitnu pomoć izbjeglicama u Srbiji

Ugovori se sklapaju dok je komesar za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianides četvrti put u Srbiji, gdje procjenjuje humanitarnu situaciju na terenu, te sa državnim dužnosnicima raspravlja o pružanju humanitarne pomoći Evropske unije.
Novim projektima finansiraju se podjela hrane u prihvatnim centrima i zaštita najranjivijih osoba, posebice imajući u vidu nadolazeću zimu, te organizacija obrazovnih aktivnosti.
– Srbija je vjerodostojan partner Evropske unije. Naš partnerski odnos omogućio nam je djelotvoran odgovor na izbjegličku krizu. EU je od 2015. vodeći pružatelj humanitarne pomoći namijenjene primanju izbjeglica u Srbiji. Poboljšali smo uvjete u mnogim prihvatnim centrima, pridonijeli opskrbi hranom u kampovima, djeci pružili obrazovanje u izvanrednim situacijama te pomogli u pružanju zdravstvenih usluga. Dodatni projekti ispunjavat će potrebe najranjivijih, posebice tokom zime – izjavio je komesar za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianides, koji četvrti put boravi u Srbiji.
Evropska unija je od 2015. najveći pružatelj hitne pomoći Srbiji. Vrijednost humanitarne pomoći Evropske komisije iznosi 25 miliona eura, što je omogućilo pružanje hitne pomoći (hrana, voda, higijenske potrepštine, neophodni predmeti, zdravstvene usluge i zaštita) na tranzitnim i prihvatnim tačkama, među ostalim na granicama i u čekaonicama. Iz finansijskih sredstava EU namijenjenih za migracije za Srbiju je od 2015. izdvojeno više od 80 miliona eura.


"Sporazum za rast i zapošljavanje" - proces sa pozitivnim i praktičnim uticajem

Evropska unija održala je donatorsku konferenciju 16. jula u Briselu. Na konferenciji je dogovoren paket pomoći od nekoliko miliona eura za građane Srbije i Bosne i Hercegovine koji su pogođeni katastrofalnim poplavama u maju. Početni priliv sredstava će ići direktno za pomoć ljudima da poprave i obnove svoje domove prije početka zime.
Odgovor EU na katastrofu na Zapadnom Balkanu bio je praktičan i brz. Cilj je pružiti odgovarajuću pomoć ljudima koji su stradali bez odlaganja.
Sedam dana nakon što je objavljen Briselski paket pomoći, EU je predstavila još jednu ekonomsku inicijativu, ovaj put onu koja je pokrenuta početkom godine. Iako nije direktno povezana sa naporima za oporavak od poplava, imat će i na njih pozitivan uticaj i – ako se implementira – imat će pozitivan uticaj na Bosnu i Hercegovinu u cjelini. Realnost je da u ovim okolnostima novac ne smije i ne može biti protraćen.
Nakon perioda intenzivnih konsultacija sa predstavnicima vlade, političkih stranaka, nevladinih organizacija, sindikata, poslodavaca, ekonomskih stručnjaka, međunarodnih finansijskih institucija, kao i sa predstavnicima velikog broja partnerskih zemalja, Evropska unija je 24. jula predstavila “Sporazum za rast i zapošljavanje”. Sporazum je kreiran za rješavanje ključnih problema koji sprečavaju Bosnu i Hercegovinu da postigne održiv i značajan ekonomski rast. On navodi sljedeće prijedloge:

1. Visoki porezi na plaće tjeraju ljude u sivu ekonomiju i podrivaju socijalno jedinstvo, odnosno stav da je neophodno plaćati za socijalne usluge. Siva ekonomija ne stvara prihod (ne plaća porez), ali ljudi zaposleni u njoj koriste usluge (npr. zdravstvenu njegu) koje se plaćaju novcem urednih poreznih obveznika. Dakle, porezi na rad se trebaju smanjiti, a to će zahtijevati štednju u državnoj potrošnji.
2. Zakoni koji štite zaposlene radnike onemogućavaju zapošljavanje ljudi koji su bez posla. Previše propisa sprječava mlade ljude da imaju pristup zapošljavanju. Stoga se zakoni i propisi o radu trebaju reformirati.
3. BiH ima jedno od najkompliciranijih poslovnih okruženja u svijetu i ono se stalno pogoršava. Kao rezultat toga praktično ne postoje nikakva ulaganja u ekonomiju, ni domaća ni strana. Poslovno okruženje treba pojednostaviti, a administrativne prepreke eliminirati u svim kategorijama (kao što su to druge zemlje učinile).

4. Mnoga stara preduzeća jedva preživljavaju i oslanjaju se na pomoć države (koja podiže druge poreze da bi njima osigurala subvencije). Ovo nije razumna politika za budući razvoj. Umjesto toga, stara preduzeća se trebaju suočiti sa konkurencijom, i ili se restrukturirati ili se suočiti sa mogućnošću zatvaranja, tako da nove, ekonomski zdravije firme mogu zauzeti njihovo mjesto.

5. Korupcija je ozbiljna prepreka investicijama, potkopava ekonomski rast i socijalne politike. Korupcija cvjeta na kompliciranim propisima i naknadama koje službenici mogu ponuditi za rješavanje ili zaobilaženje birokratskih prepreka. Treba pokrenuti akciju za smanjenje propisa, koja će ujedno omogućiti da preostale procedure budu jasnije i otvorene za javnost.

6. Socijalna sredstva treba usmjeriti onoj kategoriji stanovništva kojoj je pomoć zaista potrebna. Umjesto toga, mnogi ljudi koji nisu siromašni imaju privilegiran pristup beneficijama, što je nepravedan teret za zaposlene kao i one kojima je istinski potrebna pomoć.
Sporazum dolazi u vrijeme kada je većina stanovništva BiH doživjela ogromnu patnju i traumu kao posljedicu nedavnih poplava, ali činjenica je da sredstva koja su stigla kako bi se pomoglo oporavku od poplava, također, predstavljaju priliku da se stvari urade na novi način – i da se urade kako treba. Razumne reforme u ekonomiji, koje donose više učinkovitosti, također će olakšati oporavak od poplava, te će pomoći bh. ekonomiji u cjelini da se oporavi nakon niza godina stagnacije. Cilj ove inicijative je podizanje životnog standarda u Bosni i Hercegovini kroz usmjerene ekonomske reforme. Hoće li uspjeti ili ne uveliko će zavisiti od toga da li će se ti prijedlozi, razrađeni kroz konsultacije i konsenzus, moći pretvoriti u vladinu politiku.


„Sporazum za rast i zapošljavanje u BiH“ – nestranački i pragmatičan program čiji je cilj brz ekonomski rast

“Sporazum za rast i zapošljavanje u Bosni i Hercegovini”, dokument koji je objavljen polovinom jula, je pragmatičan i nestranački program čiji je cilj brz ekonomski rast i stvaranje novih radnih mjesta.
Sporazum predlaže smanjenje državnih odbitaka od bruto plaća, povećanje novih radnih mjesta pojednostavljenjem pravila za zapošljavanje, osiguravanje više investicija u bh. radna mjesta, te smanjenu i transparentniju birokratiju, kao i efikasniju, učinkovitiju i pravedniju politiku socijalne zaštite.
To može izgledati kao težak zadatak, ali proces identifikacije strateških problema u ekonomiji koji vodi EU, i predlaganje načina rješavanja svakog od tih problema, okupio je izvanredan spektar iskustava.
“Forum za prosperitet i zapošljavanje” je sazvan na dva dana krajem maja ove godine. Okupio je predstavnike vlasti, poslovne zajednice i radnike, kao i međunarodne i domaće ekonomske stručnjake i građane BiH koji imaju uvid u vođenje poslova i stvaranje radnih mjesta.
Konsultacije sa zainteresiranim stranama nastavljene su nakon Foruma kroz energičnu i detaljnu raspravu putem društvenih medija, kao i kroz direktne razgovore sa političkim strankama, poslovnim udruženjima, udruženjima poslodavaca, sindikatima, akademskim stručnjacima, te državnim i entitetskim agencijama. Ulazni podaci su prikupljeni i detaljnije razrađeni sredinom jula na seminaru koji je obradio načine na koje prijedlozi Foruma mogu biti provedeni u praksi. Stručnjaci iz susjednih zemalja podijelili su svoja iskustva sa učesnicima iz BiH.
U okviru inicijative Foruma provedena je jedna od najopsežnijih i najenergičnijih konsultacija o ekonomskoj reformi ikada u Bosni i Hercegovini. Niko ne vjeruje da ekonomija može biti oporavljena preko noći, ali „Sporazum za rast i zapošljavanje“ – koji je rezultat ovog opsežnog procesa konsultacija – odražava ogromni konsenzus o koracima koji se moraju poduzeti.
Nakon oktobarskih izbora vlasti bi trebale implementirati šest prioritetnih reformskih mjera. Njih su prihvatili MMF, Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj i Evropska unija, koji već imaju spremne planove za pružanje podrške u implementaciji tih mjera, kao i finansijsku pomoć za ublažavanje bilo kakvih kratkoročnih poteškoća. Osim vjerovatnog ekonomskog uticaja, paket reformi će pomoći Bosni i Hercegovini da se približi članstvu u Evropskoj uniji pripremom bh. kompanija da budu konkurentne na jedinstvenom tržištu EU.
Mnogi građani bi digli ruke pitajući se da li još jedna inicijativa za ekonomsku reformu ima bilo kakve realne šanse za poboljšanje stanja na terenu. Zagovornici Sporazuma, međutim, ističu da je ova inicijativa nestranačka; da je pragmatična; i ta poruka je prenesena građanima kroz najširu moguću diskusiju uključujući sve segmente života. Ovo je “Sporazum” – dogovor – nije nešto nametnuto „odozgo“, a to, pored sadržaja samih prijedloga, predstavlja vrlo dobar argument za podršku naroda.
(izvor www.europa.ba – 10. 09. 2014.)