Objavljen priručnik "Mehanizmi zaštite od online nasilja"

Fondacija Mediacentar i NVO JaBiHEU  objavili su novi priručnik za novinare i novinarke s uputstvima i praktičnim savjetima kako prepoznati i prijaviti online nasilje.

Online nasilje postaje sve veća prijetnja medijskim slobodama. Ono što karakterizira online nasilje jesu anonimnost (prikrivenost identiteta preko nicknamea/pseudonima), dostupnost (pristup žrtvi putem interneta u bilo koje vrijeme sa bilo kojeg mjesta), disinhibicija (nedostak suzdržanosti i samokontrole ponašanja koje se vjerovatno ne bi desilo u offline, stvarnom okruženju).

Dostupni podaci govore da su online napadi na novinare sve češći u Bosni i Hercegovini, no čini se da se ne shvataju previše ozbiljno. Zabilježene su prijetnje, uvrede ili omalovažavanja, otvoreno podsticanje na mržnju, a često i pozivi na linč. Tek rijetki napadi se prijave, još rjeđi su oni koji stignu do policijske istrage, a oni koji stignu do tužilaštava i suda skoro su zanemarljivi. Pored toga, u BiH zakonski nije uređen status online medija niti njihove odgovornosti; anonimnost je gotovo u pravilu zagarantirana; postojeće zakonske odredbe o napadima na novinare se moraju "prevoditi" u online prostor koji ima drugačija pravila funkcioniranja i još uvijek se u procesuiranju doživljava kao bezazlen, pa time i manje bitan.

Zbog svega ovoga nastao je priručnik "Mehanizmi zaštite od online nasilja", autorica Lejle Gačanice i Marije Arnautović, kao svojevrstan vodič kroz postojeće pravne propise koji mogu pomoći novinarima suočenim s bilo kojim oblikom online nasilja.

Priručnik je rađen u sklopu projekta Go Digital Against Harassment kojeg sprovode JaBIHEU i Fondacija Mediacentar, a namijenjen identificiranju vrste online napada te sadrži upute kako se zaštititi i/ili ostvariti svoja prava. Priručnik se sastoji od četiri poglavlja – uvodnog, općeg dijela koji definira bh. pravni okvir o online napadima na novinare; opisa pojedinih online napada; savjeta kako postupiti i šta se može uraditi kako bi se zaštitili; pojmova.

U priručniku su izdvojeni najčešći online napadi na novinare u BiH: kleveta; pritisci; prijetnje; govor mržnje; diskriminacija; drugi oblici napada. Online napadi na novinare se mogu procesuirati kroz nekoliko različitih zakona, sudskih i vansudskih postupaka koji normiraju napade uopćeno (krivični postupak, prekršajni postupak, parnični postupak, specifični postupci u slučaju diskriminacije, žalbe strukovnim udruženjima novinara, besplatna pravna pomoć). U poglavlju 2. se, ispod opisa pojedinih vrsta online napada, nalaze pobrojani načini zaštite, a u poglavlju 3. su detaljno razrađeni praktični načini zaštite s kontaktima i obrascima. U prilozima možete naći forme žalbi, prigovora, prijava, demantija.

Jedan od prvih koraka u borbi protiv online nasilja je podizanje svijesti o ovom problemu. Vjerujemo da će priručnik potaknuti novinare da prijavljuju online napade, čime i sami doprinose podizanju svijesti i sprečavanju online nasilja.

Kompletan priručnik možete pronaći ovdje.

Priručnik je rađen u sklopu projekta Go Digital Against Harassment kojeg sprovode JaBiHEU i Fondacija Mediacentar. Projekt podržava Evropska unija.

This project is funded by the European Union through the small grants programme “Protecting Media Freedom and Freedom of Expression in the Western Balkans” implemented by the Croatian Journalists’ Association as part of the regional project Western Balkan’s Regional Platform for Advocating Media Freedom and Journalists’ Safety, carried out through partnership of six regional journalists’ associations – Independent Journalists’ Association of Serbia (IJAS), Association of BH Journalists (BHJ), Croatian Journalists’ Association (CJA), Association of Journalists of Kosovo (AJK), Association of Journalists of Macedonia (AJM) and the Trade Union of Media of Montenegro (TUMM)

 

.

Savjet pravnice Lejle Gačanice: Kako i kome prijaviti napade na novinare?

Novinari i novinarke u BiH gotovo svakodnevno se suočavaju sa različitim vrstama napada zbog posla koji obavljaju, od fizičkih napada do prijetnji i pismenih napada i uvreda u online prostoru.

Mediacentar Sarajevo je proteklih mjeseci radio na istraživanju o online napadima na novinare koje će uskoro biti objavljeno. Tokom rada na istraživanju, saradnica Mediacentra, pravnica Lejla Gačanica napravila je primjerak prijave napada na novinare koji bi mogli da posluže kolegama i kolegicama koji se suoče na napadima – da ih i prijave.

Namjena ovih formi je da budu dostupne novinarima i novinarkama i da razbiju predodžbu, koja možda postoji, o tome koliko je komplikovano i nemoguće sam popuniti prijavu i predati je policiji.

Gačanica preporučuje dvije forme – za Federaciju BiH i za Republiku Srpsku – koje se odnose na dva entitetska krivična zakona. Forma prijave treba da sadrži osnovne podatke o podnositelju prijave (ime i prezime, JMBG, adresu i kontakt telefon), podatke o policijskoj stanici kojoj se prijava podnosi, opis prijave i eventualne dokaze.

Naprimjer, ako se radi o prijavi online napada na novinare, kao dokaze je moguće navesti i dostaviti screenshot komentara, email-a, poruke, naslova, teksta – neovisno da li se radi o nasilju učinjenom u privatnom online prostoru (interna prepiska, lični/profesionalni mail, poruka sa društvenih mreža) ili javno (na portalima, u komentarima, u statusima).

Dokazi moraju sadržavati (mora biti vidljivo) – naziv/ime/nadimak pošiljaoca (vidljivo da je ta osoba poslala sadržaj), email/profil/ime/nadimak koji žrtva nasilja koristi (vidljivo da je sadržaj upućen njoj/njemu), datum slanja, datum prijema/otvaranja/objave, datum pristupa sadržaju (tj. kada ga je žrtva vidjela – napravila screenshot), jasno čitljiv sadržaj kojim se vrši nasilje .

Za prijavu napada je nadležna ona policijska uprava ili stanica gdje prijavitelj ima prebivalište ili boravište.

Prijavu je potrebno nasloviti kao “Prijava o izvršenju krivičnog djela” ukoliko se radi npr. o fizičkom napadu, a ukoliko se radi o povredi prava za koju je propisan prekršajni postupak, onda ju je potrebno nasloviti kao “Prijava o povredi prava”.


Bez transparentnosti nema ni javnog ugleda: Ko nam servira svakodnevne vijesti?

Mediji, zahvaljujući svoj snazi i društvenom uticaju predstavljaju jedan od najvažnijih integrativnih faktora u Evropskoj uniji (EU), ali je njihov značaj možda još i veći u tranzicionim zemljama poput Bosne i Hercegovine. Shodno tome, uz podršku Evropske unije, prije dvije godine u Parlamentu BiH zvanično je predstavljen projekat "Mediji i javni ugled" koji za cilj ima izradu nacrta Zakona o transparentosti medijskog vlasništva koji dijelom tretira finansiranje medija i zaštitu novinarske profesije i ugleda medija u javnosti, kao i Zakona o oglašavanju u Bosni i Hercegovini

Piše: Zdravko ČUPOVIĆ

Negativni trendovi

U Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH (RAK BiH) podsjećaju da je nakon usvojene zastupničke inicijative u decembru 2016, Parlament BiH donio zaključak da se krene u izradu odgovarajućih zakonskih rješenja. Prema saznanjima RAK-a, ovo pitanje je u nadležnosti Ministarstva prometa i komunikacija BiH, koje je ove aktivnosti objedinilo sa aktivnostima na izradi novog zakonskog okvira, a koji će ubuduće regulisati oblast komunikacija, umjesto postojećeg Zakona o komunikacijama.

Prije toga, navode u ovoj Agenciji, u BiH je pokrenut projekat koji finansira Evropska unija,  a koji radi na izradi zakona iz oblasti transparentnosti vlasništva i oglašavanja, kao i podizanju svijesti o važnosti usvajanja ovih zakona, a provodi ga konzorcij kojeg čine Udruženje BH novinari, Vijeće za štampu, Media Centar Sarajevo i JaBiHEU.

Autorica izvještaja o transparentnosti vlasništva koji je urađen u okviru Projekta, istraživačica Mediacentra Sarajevo Sanela Hodžić navodi da je važnost transparentnosti vlasništva nad medijima dvostruka - ona bi omogućila državi da spriječi pretjeranu koncentraciju vlasništva, da reguliše konflikt interesa u medijima i povezanim sferama i da promoviše pluralizam, a sa druge strane "omogućila bi i građanima uvid u interese i uticaje koji stoje iza pojedinih medija, na osnovu čega bi oni mogli donijeti utemeljene odluke o tome koje medije će pratiti i kojima će vjerovati", zaključuje Hodžić.

- Transparentnost vlasništva neophodan je preduslov slobode izražavanja, a prema međunarodnim normama (član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima) države imaju obavezu ne samo da spriječe nedozvoljenu koncentraciju vlasništva nad medijima, već i da kroz legislativni i regulatorni okvir garantiraju efektivan pluralizam - kaže istraživačica Hodžić.

U BiH trenutno ne postoji nikakva regulacija koncentracije vlasništva.

- Kao jedan od osnovnih problema vezanih za netransparentnost vlasništva ističe se nemogućnost davanja ozbiljne procjene vezane za koncentraciju vlasništva nad medijima koja bi mogla ozbiljno ugroziti pluralizam u BiH. Iz toga proizilaze i drugi negativni trendovi medija u BiH, bez obzira na vrstu i vlasništvo medija, a to je njihova duboka podijeljenost, nepostojanje solidarnosti, teška finansijska situacija i podložnost političkim ili komercijalnim uticajima - istakla je Helena Mandić, pomoćnica direktora za emitovanje u RAK-u, te dodaje:

-Kada je u pitanju netransparentnost vlasništva, najveći problem predstavljaju online mediji. Naime, postoji veliki broj portala na kojima nema podataka o vlasničkoj strukturi, a česti su slučajevi da jedno lice pokrene veliki broj portala na kojima se plasiraju jednostrane informacije sa ciljem kreiranja mišljenja javnog mnjenja, te ovi mediji prednjače u širenju netačnih informacija.

 Šta su lični podaci

U Regulatornoj agenciji navode da nemaju podatke o ukupnom broju medija u BiH, ali da posjeduju podatke o medijima koji su korisnici dozvola Agencije – dakle samo radio i TV emiterima - te da za iste posjeduje podatke o vlasništvu.

- Međutim, ovi podaci nisu dovoljni, jer, da bi se dobio egzaktan podatak u vezi sa medijskim pluralizmom i zabranom koncentracije u medijima, vrlo je važno da se u obzir uzmu i drugi ključni akteri, kao što su reklamne agencije, velike korporacije i slično - navodi Mandić.

Politika Sektora emitovanja, koju donosi Vijeće ministara BiH, identifikuje važnost rješavanja ovog pitanja na državnom nivou, kroz odredbu koja glasi: „Zadatak državnih institucija je da zaštiti pluralizam i raznovrsnost medija (ograničenje koncentracije), a prije svega da omogući ujednačen i ravnomjeran razvoj svih oblika medija u državi, ne favorizujući bilo koji oblik. Uspostavljanjem jedinstvenog registra svih korisnika radio spektra, redovnim monitoringom svih dostupnih programa u BiH, obezbijedit će se transparentnost vlasničke strukture i koncentracije s jedne strane, te obezbijediti medijski pluralizam s druge strane. Samo u takvom okruženju moguće je obezbijediti ravnopravan položaj svih medija na tržištu.”

Osim toga, navodi se i da je garancija zaštite i promocije medijskog pluralizma obaveza Vijeća ministara BiH i entitetskih vlada, kao i da je obaveza RAK-a  "da zaštiti pluralitet i raznovrsnost medija (ograničenje koncentracije), a prije svega omogući konstantan i ujednačen razvoj radio sektora u državi".

U RAK-u napominju da je Agencija u ranijem periodu imala na snazi Pravilo 21/2003 o medijskoj koncentraciji i vlasništvu nad elektronskim medijima, koje je davalo sasvim bazične norme o sprječavanju koncentracije vlasništva, tako da je onemogućavalo da jedna osoba istovremeno posjeduje više od jedne radio i TV stanice u istoj zoni pokrivanja, te jednih novina i jedne radio ili TV stanice. U prelaznim odredbama je stajalo da će ovo Pravilo biti na snazi 18 mjeseci od usvajanja, što je i bio slučaj.

- Budući da je svjesna važnosti da se ovo pitanje zakonski uredi, Agencija je inicirala usvajanje zakonskog okvira koji treba da sveobuhvatno reguliše ovu oblast jer je jedini potpun i pravilan način rješavanja ovog pitanja sveobuhvatno zakonsko rješenje, kako je već urađeno u većini evropskih zemalja, ali također i u nekim zemljama u okruženju. Naime, kao što je već rečeno, za potpuni efekat bi se morala riješiti pitanja vlasništva nad svim vrstama medija, kao i vlasnički odnosi između svih vrsta medija i oglašivačkih kompanija, ali i odgovarajuću saradnju između različitih tijela zaduženih za njegovu primjenu - kaže Mandić.

U cilju doprinosa transparentnije slike o vlasništvu nad medijima u BiH, u martu 2017. godine RAK je zatražio mišljenje od Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH povodom namjere da objavi Registar vlasništva nad medijima koji su u njenoj nadležnosti sa proširenim obimom dostupnih informacija.  Međutim, određeni broj korisnika dozvola je smatrao da je riječ o povjerljivim informacijama koje ne bi trebale biti dostupne javnosti.

U odgovoru početkom maja prošle godine, Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH, pozivajući se na postojeći Zakon o komunikacijama, između ostalog navela je slijedeće:

"Regulatorna agencija za komunikacije, kao kontrolor, da bi zakonito obrađivala lične podatke mora za to imati valjan pravni osnov. Ime i prezime osnivača, kao i visina osnivačkog uloga smatraju se ličnim podatkom. Zakon o komunikacijama ne daje pravo Regulatornoj agenciji za komunikacije da na predmetni način objavljuje lične podatke osnivača emitera kojima su izdate dozvole. Doprinos transparentnosti vlasništva u elektronskim medijima objavljivanjem registra podataka korisnika dozvola, sa navedenim podacima, zakonodavac nije prepoznao kao javni interes. Naime, transparentnost ne može biti sama sebi svrha već sredstvo za legitimni javni interes kao što je odgovornost u sektoru koji kontrolišete, što činite praćenjem poštivanja uslova izdatih dozvola".

Nakon ovoga, RAK je obustavio aktivnosti dok se ne prikupe druga relevatna mišljenja i tumačenja.

Sanela Hodžić, istraživačica Mediacentra i autorica izvještaja o vlasništvu nad medijima u sklopu projekta Mediji i javni ugled navodi da je ova inicijativa izuzetno značajna jer je uključivala objavljivanje ne samo osnovnih informacija o direktnim već i o posrednim vlasnicima medija. "Mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka zasnovano je na restriktivnom tumačenju Zakona o zaštiti ličnih podataka, koje nije u skladu s domaćim i međunarodnim normama koje prioritiziraju pristup informacijama koje mogu doprinijeti javnoj debati", navodi Hodžić.

Transparetnost vlasništva nije riješena ni u regionu

Kada je pak riječ o praksi u zemljama regiona, u Hrvatskoj postoji regulator za elektroničke medije (Agencija za elektroničke medije), ali ne i za novine. U Hrvatskom novinarskom društvu (HND) su nam kazali da je jedan odjel Hrvatske gospodarske komore zakonski zadužen za neke aktivnosti u vezi novina, ali to ne smatraju dobrim rješenjem jer nije cjelovito, zastarjelo je, a čak se i zakonske obaveze ne provode dosljedno jer nema efikasnog sustava kontrole.

- Kad je riječ o vlasništvu nad medijima svi (su)vlasnici dužni su jednom godišnje poslati službenu informaciju o aktualnim (su)vlasničkim odnosima, odnosno tko posjeduje koliki postotak u vlasništvu. No ne postoji sustav kontrole kojim bi se mogla ustanoviti istinitost tih podataka. Također postojanje instituta ortačkih ugovora koji nemaju javan karakter omogućava prikriveno vlasništvo. Takva situacija odgovara i vlasnicima medija i vlastima, bez obzira na to koja je politička grupacija na vlasti, jer omogućava politički utjecaj na medije, a zauzvrat stvarnim vlasnicima medija osigurava povlastice koje su neetične, a nerijetko nisu niti utemeljene na zakonu - kaže Saša Leković, predsjednik HND-a, i dodaje da pored toga vlast pokušava i dodatno da onemogući javnosti da dođe do tačnih i potpunih podataka o vlasničkoj strukturi u medijima, pa i otežavajući pristup podacima pozivajući se na zaštitu osobnih podataka.

Leković navodi da će u zemljama Evropske unije 25. maja, nakon dvogodišnjeg razdoblja prilagođavanja nacionalnih zakonodavstava, započeti primjena Opće odredbe o zaštiti ličnih podataka.

- U Hrvatskoj će stupiti na snagu novi Zakon o zaštiti podataka prilagođen Općoj odredbi. U biti cilj Odredbe je dodatno zaštiti osobne podatke od zloupotrebe, ali svaki takav pokušaj krije i mogućnost zloupotrebe na način da se od javnosti "zaštite" i podaci koji su od javnog interesa. Zbog toga će, uz Međunarodni dan slobode medija 3. svibnja, Hrvatsko novinarsko društvo organizirati skup na kojem će se raspravljati o posljedicama Zakona o zaštiti osobnih podataka na rad novinara i medija, uključujući i pitanje vlasništva nad medijima kaže Leković.

Pitanje vlasništva i u susjednoj Srbiji je tek površno regulisano Zakonom o javnom informisanju i medijima, tačnije članom 45-47. Dodatno, kada se mediji registruju u Registar medija, treba da upišu i vlasničku strukturu. S obzirom da registar pored imena i prezimena vlasnika ne obuhvata i JMB i adresu ne potpada pod Zakon o zaštiti ličnih podataka, tako da sa te strane nema prepreka.

- Zakon samo šturo regulišu ovu oblast, a najveći problem je u tome što je prag za koncentraciju dosta visok, tako da srpski mediji uopšte ne "dobacuju" ovaj prag. U javnosti nije bilo informacija o tome da li je neki državni organ ikad pokretao postupak za nedozvoljenu koncentraciju. Također, ova zakonska rešenja targetiraju samo tradicionalne medije, nema rješenja za onlajn medije. Još jedan problem je i nepostojanje pouzdanih podataka o udjelu u javnosti, na osnovu kojih se mjeri koncentracija, jer te podatke trenutno ima samo agencija Ipsos, koja ih prodaje pod komercijalnim uslovima – kaže Tanja Maksić, programska koordinatorica BIRN Srbija.

U Registru medija je evidentirano više od 2000 medija, a Maksić kaže kako se za većinu zna ko je vlasnik.

- Ima par slučajeva za koje je javnost zainteresovana, to su listovi Politika, Večernje novosti i Dnevnik. Vlasnička struktura vodećih medija se može pronaći na serbia.mom-rsf.org, a to istraživanje su radili BIRN Srbija i Reporteri bez granica - navodi ona.

Na pitanje koje su osnovne razlike u odnosu na zapadnu regulativu i praksu, Maksić daje konkretan odgovor.

- Razlika je u tome što je na Zapadu koncentracija vođena komercijalnim razlozima koje diktira položaj na liberalizovanom tržištu. U Srbiji je medijsko vlasništvo zapravo odraz klijentelističkih odnosa, jer ono zapravo omogućava pristup fondovima. Pristup fondovima, pogotovo državnim, je ključni problem medija u Srbiji, jer bez razvijenog tržišta, većina medija mora da se okrene državi za stabilan izvor finansija, a to dalje otvara put raznim vrstama uticaja - ističe Maksić.

Iako netransparentno vlasništvo potiče negativne trendove u novinarstvu poput sve raširenije pojave lažnih vijesti, čak ni poznata vlasnička struktura nerijetko ne predstavlja prepreku.

- Ovde je malo komplikovanija situacija, jer se pojedini mediji stavljaju u službu vlasti i učestvuju u proizvodnji lažnih vesti ili otvorenim kampanjama čak i kad im je vlasništvo poznato. Uzmite samo primjer Pinka ili Informera - navodi Maksić.

U sklopu projekta Mediji i javni ugled date su detaljne smjernice o tome kako unaprijediti transparentnost vlasništva "u skladu sa najboljim praksama u drugim državama i u BiH treba donijeti posebna zakonska rješenja za transparentnost vlasništva nad medijima i to nad svim medijskim sektorima, pa i povezanim djelatnostima. Te norme trebaju omogućiti ne samo transparentnost informacija o direktnim vlasnicima, već i o posrednim i krajnjim vlasnicima, povezanom vlasništvu, povezanim interesima vlasnika u drugim medijima i političkim tijelima, interesima povezanih pravnih i fizičkih lica (saradnika i članova porodice) itd, dakle sve informacije koje mogu otkriti interese i uticaje na medije. Takva transparentnost omogućit će regulisanje pretjerane koncentracije vlasništva, konflikta interesa, pa i stranog vlasništva u medijima - još jednog pitanja koje kako vidimo na primjerima registracije inostranih medija u BiH - nije adekvatno riješeno", kaže Hodžić.

- Osnove informacije o direktnim i posrednim vlasnicima medija trebalo bi aktivno objavljivati, idealno kroz jedinstvenu bazu podataka, za koju prema iskustvima iz susjednih zemalja također treba predvidjeti i izvjestan nadzor, kako bi ona u punom smislu zaživjela - zaključuje Hodžić.

 

Projekat Mediji i javni ugled finansira Evropska unija. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Konzorcija BHN, MC, VZŠ i JaBiHEU i i nužno ne odražava  stanovišta Evropske unije.


Uz podršku EU do uređenijeg oglašivačkog tržišta u BiH

Na konferenciji “Reguliranje tržišta oglašavanja”, održanoj 21. juna 2018. godine u Sarajevu predstavljen je izvještaj o politikama i praksama oglašavanja u BiH, te se raspravljalo o problemima i mogućim rješenjima za neregulirano oglašivačko tržište u BiH.

Postojeće legislative i regulative u BiH obuhvataju pojedine aspekte oglašavanja, posebno u sektoru elektronskih medija, ali mnoge oblasti ostaju neuređene, kao što su uslovi cjenovnih popusta za usluge oglašavanja, oglašavanje igara na sreću i oglašavanje preko influensera, rekla je recenzentica izvještaja Sanela Hodžić, istraživačica Mediacentra Sarajevo, koja je i predstavila glavne nalaze.

U izvještaju autorica Selme Kadić-Maglajlić i Barbare Krajnc također se ukazuje na slabu dostupnost podataka o oglašavanju i neučinkovit nadzor nad praksama oglašavanja. Tako su nedovoljno uređeni kriteriji i procedure za oglašavanje javnog sektora, a podaci o oglašavanju javnih kompanija se tretiraju kao poslovna tajna, čime su omogućene zloupotrebe javnih sredstava za političku promociju i nagrađivanje lojalnih medija. Sistem javnih nabavki je djelomično unaprijedio transparentnost oglašavanja javnog sektora, ali je dostupnost informacija još ograničena usljed neopravdanog korištenja manje transparentnih procedura, te neredovnog objavljivanja i nepotpunih planova nabavki.

Naglasivši potrebu za reguliranjem tržišta, Senad Zaimović, direktor marketinške agencije Fabrika i konsultant na izvještaju, rekao je da je nedovoljno proizvodnje, znanja i interesa za oglašavanje u BiH i da industrija nije koristila potencijale Udruženja medijske industrije.

- Kompletan domaći oglašivački sektor se nalazi u nepovoljnoj poziciji - zaključio je Zaimović.

Adnan Bilal, direktor marketinga Radiotelevizije Federacije Bosne i Hercegovine, je dodao da su među najvećim problemima u ovoj oblasti u BiH nedostatak zakona o transparentnosti vlasništva nad medijima, kao i proizvoljno i netransparentno određivanje cijena oglašivačkog prostora u medijima.

Marketinški stručnjak Ekrem Dupanović je naglasio da je prvenstveno potrebno da se ujedini medijska industrija koja je do sada pokazala nezainteresiranost za rješavanje ovih pitanja.

Stručnjakinja za oglašavanje Samra Lučkin iz organizacije JaBiHEU rekla je da je vrlo važno razlikovati uredničke od oglašivačkih sadržaja.

U prezentaciji izvještaja ukazano je na nepostojanje sveobuhvatnog okvira kojim bi se reguliralo oglašavanje u BiH, ali i na nepostojanje inicijativa za osiguranje legitimnosti sistema mjerenja TV gledanosti i za promoviranje etičkih normi u sektoru oglašavanja. Preporuke koje su dio izvještaja, između ostalog, idu u pravcu povećanja transparentnosti, posebno u pogledu oglašavanja javnog sektora, definiranja načina utvrđivanja cijena i uslova za ostvarivanje popusta, uvođenja eksterne revizije u postupcima javne nabavke medijskih usluga i učešća medijskih revizora u pripremi i selekciji nabavke medijskih usluga, redifiniranja poslovnih tajni u javnim preduzećima, uspostave suda časti na nivou oglašivačke industrije koji bi usvojio i promovirao etičke standarde oglašavanja, promoviranja pouzdanosti istraživanja publike.

Izvještaj je dio projekta "Mediji i javni ugled" koji finansira Evropska unija, a provode BH novinari, Mediacentar Sarajevo, Vijeće za štampu i JaBiHEU.


Dan Evrope u Prnjavoru: Grad koji pravom nazivaju Mala Evropa

Dvije mlade Prnjavorčanke Snežana Zorić i Željka Vračević osvojile su prvu nagradu na takmičenju EU info centra "Dan Evrope na vašem trgu".

Njihova vizija proslave Dana Evrope je realizovana 24. maja na centralnom trgu u Prnjavoru, gradu u kojem živi 12 nacionalnih manjina, uz prisustvo predstavnika udruženja manjina, lokalne zajednice i vlasti te predstavnika Evropske unije u BiH. 

Svrha takmičenja bila je pozvati građane BiH da kažu kako bi oni voljeli obilježiti Dan Evrope u njihovom gradu. Snežana i Željka pokazale su kako njihova vizija Dana Evrope predstavlja suštinu Evropske unije: život baziran na zajedništvu, uzajamnom uvažavanju, toleranciji.

- Za mene je Evropska unija vrijednosti koje ona predstavlja. A upravo te vrijednosti vidimo ovdje. Zahvaljujući njima Prnjavor je dobio nadimak Mala Evropa. I stoga nisam iznenađen što pobjednici ovog takmičenja dolaze baš iz ovog grada - rekao je Melvin Asin, šef Kooperacija u Delegaciji EU u BiH.

Pored predstavnika ukrajinske, italijanske, poljske, romske, češke nacionalne manjine proslavi u Prnjavoru pridružili su se i predstavnici osam lokalnih start up-a, udruženja roditelja djece sa poteškoćama u razvoju Neven, Udruženja Tkanica i Banje Kulaši.

Predstavljena je i brend "Ukijeva čokoladna bajka", koji priča o tome kako djeca sa poteškoćama u razvoju mogu pronaći svoj put i imati svoj biznis.

Neki od poduzetnika istakli su da je njihova zajednica poznata po gastronomiji te da je hrana njihov brend i najjače kulturno naslijeđe.

europa.ba


Deklaracija iz Sofije sa Samita EU-Zapadni Balkan, 17. maj 2018.

17. maj 2018. godine

Mi, lideri Evropske unije (EU) i njenih zemalja članica, uz konsultacije sa našim partnerima sa Zapadnog Balkana, i u prisustvu relevantnih zainteresovanih strana iz regiona, danas zaključujemo sljedeće:

1. EU pozdravlja zajedničku posvećenost partnera sa Zapadnog Balkana evropskim vrijednostima i principima, kao i viziji jake, stabilne i ujedinjene Evrope, podržane našim historijskim, kulturnim i geografskim vezama i našim uzajamnim političkim, bezbjednosnim I ekonomskim interesima.

2. Pozivajući se na samit u Solunu 2003. godine, EU ponovo potvrđuje svoju nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana. Nadovezujući se na do sada postignuti napredak, partneri sa Zapadnog Balkana ponovo potvrđuju svoju posvećenost evropskoj perspektivi kao svom čvrstom strateškom izboru, a u cilju jačanja njihovih napora i uzajamne podrške. Kredibilitet ovih napora zavisi od jasne javne komunikacije.

3. EU je odlučna da pojača i intenzivira svoje angažovanje na svim nivoima radi pružanja podrške političkim, ekonomskim i društvenim transformacijama u regionu, uključujući i kroz jaču pomoć zasnovanu na opipljivom napretku u vladavini prava, kao i u socijalnoekonomskim reformama na strani partnera sa Zapadnog Balkana.

4. EU pozdravlja posvećenost partnera sa Zapadnog Balkana davanju prvenstva demokratiji I vladavini prava, posebno u pogledu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, dobrog upravljanja, kao i u pogledu poštovanja ljudskih prava i prava pripadnika manjina. Njihovo efikasno sprovođenje reformi zasniva se na ovim osnovama. Civilno društvo i nezavisni mediji igraju ključnu ulogu u procesu demokratizacije.

5. EU podržava partnere sa Zapadnog Balkana u njihovoj posvećenosti nastavku jačanja dobrih susjedskih odnosa, regionalne stabilnosti i uzajamne saradnje. To naročito uključuje pronalaženje i primjenjivanje definitivnih, inkluzivnih i obavezujućih rješenja za njihove bilateralne sporove ukorijenjene u nasljeđu iz prošlosti i ulaganje dodatnih napora u pomirenje.

6. Izgradnja guste mreže veza i prilika u regionu i u EU je od ključnog značaja za približavanje naših građana i ekonomija, kao i za jačanje političke stabilnosti, ekonomskog prosperiteta, kulturnog i društvenog razvoja. Nadovezujući se na ostvareni napredak, uključujući i kroz regionalne inicijative, zalažemo se za značajno jačanje mogućnosti povezivanja u svim dimenzijama: transportnoj, energetskoj, digitalnoj, ekonomskoj i ljudskoj.

7. EU je saglasna sa unapređenjem tržišnog i investicionog okruženja na Zapadnom Balkanu radi bržeg kretanja ka digitalnoj ekonomiji i održivom i ekološkom društvu u skladu sa Pariskim ugovorom. Energetska sigurnost će imati prioritet, uključujući kroz unapređenu energetsku efikasnost, bolju prekograničnu povezanost, diversifikaciju izvora i trasa, kao i kroz uravnotežen energetski miks sa boljom integracijom obnovljive energije.

8. Poseban naglasak će biti stavljen na kreiranje daljih mogućnosti za mlade, uz obezbjeđivanje da to doprinosi socio-ekonomskom razvoju Zapadnog Balkana.

9. U tom smislu, EU pozdravlja posvećenost partnera sa Zapadnog Balkana, između ostalog, ubrzanom sprovođenju pravnih tekovina iz Ugovora o energetskoj zajednici i Ugovora o transportnoj zajednici, radi eliminisanja svih administrativnih prepreka na granicama, učešća na regionalnom tržištu električne energije i hitnog sprovođenja Višegodišnjeg akcionog plana za razvoj regionalnog ekonomskog prostora iz jula 2017. godine. EU će nastaviti da podržava ove napore.

10. EU i partneri sa Zapadnog Balkana dijele brojne bezbjednosne izazove koji zahtijevaju koordinirane individualne i kolektivne aktivnosti. Kada sarađujemo, možemo efektivno da riješimo ove izazove. Naša saradnja na zaustavljanju nezakonitih migracionih tokova pokazala je svoju vrijednost i nastavićemo sa njenim daljim razvojem.

11. Borba protiv terorizma i ekstremizma, uključujući i borbu protiv finansiranja, radikalizacije i vraćanja stranih terorističkih boraca zahtijeva našu intenzivnu saradnju.

12. EU i partneri sa Zapadnog Balkana potvrđuju da su rezultati borbe protiv korupcije I organizovanog kriminala od ključnog značaja za političku i socio-ekonomsku transformaciju regiona, kao i za stabilnost i bezbjednost u regionu, koji su u najboljem interesu njihovih građana. EU pozdravlja njihovu posvećenost preduzimanju odlučnih akcija, u saradnji sa EU i u međusobnoj saradnji, protiv trgovine ljudima, uzgoja droge I krijumčarenja ljudi, droge i oružja.

13. EU pozdravlja doprinos partnera sa Zapadnog Balkana njihovoj Zajedničkoj spoljnoj I bezbjednosnoj politici (ZSBP) u svim njenim aspektima i očekuje progresivno produbljivanje saradnje na ovom polju, posebno u pogledu jačanja usklađenosti, prvenstveno u pogledu važnih pitanja od zajedničkog interesa.

14. Dezinformisanje i druge hibridne aktivnosti biće predmet zajedničke borbe kroz jaču saradnju na polju prilagodljivosti, sajber bezbjednosti i strateške komunikacije.

15. Radi ubrzanog poboljšanja života naših građana u oblasti povezivanja i bezbjednosti u pogledu evropske perspektive Zapadnog Balkana, danas, koristeći relevantne aspekte saopštenja Komisije usvojenog 6. februara 2018. godine, EU predstavlja Prioritete programa samita u Sofiji za EU i Zapadni Balkan, koji je priložen uz ovu Deklaraciju.

16. EU pozdravlja namjeru Hrvatske da bude domaćin samita EU – Zapadni Balkan tokom svog predsjedavanja 2020. godine.

17. Napominjemo da je naši partneri sa Zapadnog Balkana sami usklađuju sa navedenim tačkama.

Aneks uz Deklaraciju

PRIORITETI PROGRAMA SAMITA U SOFIJI


Samit EU-Zapadni Balkan: Unapređenje povezanosti i sigurnosti u regionu

Samit lidera Evropske unije i partnera sa Zapadnog Balkana koji je održan u Sofiji potvrdio je evropsku perspektivu regiona te predstavio niz konkretnih koraka za jačanje saradnje u oblastima povezanosti, sigurnosti i vladavine prava.

Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker je izjavio: “Ovaj samit nam je omogućio da još više ojačamo veze sa našim prijateljima sa Zapadnog Balkana, koji se, korak po korak, svakoga dana pomalo približavaju Evropskoj uniji – svaki svojim tempom i prema svojim zaslugama. Postati dio Evropske unije znači dijeliti vrijednosti i principe, uključujući poštivanje vladavine prava, nezavisnost pravosuđa i slobodu izražavanja – jer je Evropska unija, prije svega, zajednica vrijednosti i prava.”

Samit i prateća Deklaracija iz Sofije naglašavaju važnost dalje predanosti Zapadnog Balkana vladavini prava, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, dobrom upravljanu kao i poštivanju ljudskih prava i prava osoba koja pripadaju manjinama. Efikasna provedba reformi u ovim oblastima je od ključne je važnosti za dalji napredak regiona na evropskom putu. Lideri EU i Zapadnog Balkana usaglasili su se da poduzmu određene korake kako bi unaprijedili energetsku i saobraćajnu infrastrukturu kao i digitalnu povezanost u regionu. EU i partneri sa Zapadnog Balkana također su postavili temelje za još tješnju saradnju u oblastima sigurnosti, migracija te rješavanju geopolitičkih izazova.

Povezivanje infrastruktura, ekonomija i ljudi

S ciljem podrške provedbi Deklaracije iz Sofije i pozivajući se na Strategiju Evropske komisije za Zapadni Balkan i njenih šest vodećih inicijativa, predsjednik Juncker najavio je danas novi paket mjera koji će podstaći povezanost unutar regiona i sa EU, naročito kroz Investicioni fond za Zapadni Balkan.

  • EU će obezbijediti bespovratna sredstva za dodatnih 11 saobraćajnih projekata visokog prioriteta (putevi, željeznica, luke) vrijednih 190 miliona eura. Investicija može doseći i do 1 milijarde eura uz kredite međunarodnih finansijskih institucija. Ovo uključuje finansiranje prve dvije dionice “Autoputa mira” (Niš – Priština – Drač) i “Plavog autoputa” duž jadranske obale.
  • Za razvoj nove Digitalne agende za Zapadni Balkan, EU je izdvojila 30 miliona eura za investicije u širokopojasne mreže u regionu. Partneri su se usaglasili da prošire aranžmane unutar regiona za smanjenje troškove roaminga dok će EU istovremeno razviti mapu puta za smanjenje troškova roaminga između Zapadnog Balkana i EU.
  • Pored toga, EU će podržati energetsku tranziciju regiona kroz promociju obnovljivih izvora energije, uključujući održivu upotrebu hidroenergije.
  • U oblasti ekonomske povezanosti, Komisija će nastaviti da podržava postojeći plan regiona za razvoj Regionalnog ekonomskog područja, te je Samit pozdravio obvezivanje na unapređenje rada u pogledu priznavanja kvalifikacija, kao i olakšavanja trgovine unutar Zapadnog Balkana.
  • Komisija će povećati svoju podršku za mlade i obrazovanje, naročito putem udvostručavanja sredstava za program Erasmus+ za region kao i kroz pokretanje pilot-projekta za mobilnost i strukovno obrazovanje i obuku. Komisija će također uspostaviti “Omladinski Lab Zapadnog Balkana” u 2018. godini te time otvoriti prostor inovativnim politikama koje će se baviti potrebama mladih ljudi. U konačnici, podržat će proširenje Regionalnog ureda za saradnju mladih te uvesti unutarregionalne sheme mobilnosti.

Daljnji elementi godišnjeg Paketa povezanosti EU biće predstavljeni kasnije tokom godine.

Pored toga, partneri su se obavezali na Digitalnu agendu za Zapadni Balkan. Ona će podržati kretanje Zapadnog Balkana ka digitalnoj ekonomiji i uključuje korake poput mape puta za smanjenje troškova roaminga kao i paket tehničke pomoći za potencijalne investicije u oblasti poput širokopojasnog interneta.

Tješnja saradnja u oblasti sigurnosti

Evropska unija i Zapadni Balkan suočavaju se sa zajedničkim sigurnosnim izazovima. EU i Zapadni Balkan su se usaglasili na Samitu da unaprijede rad na ključnim sigurnosnim prioritetima:

  • borba protiv terorizma, uključujući izvore finansiranja, nasilni ekstremizam te povratak stranih boraca kao i prevencija radikalizacije;
  • poboljšana saradnja u borbi protiv teškog i organiziranog kriminala, naročito protiv trgovine nelegalnim oružjem i drogom, krijumčarenja ljudi i osoba te protiv kibernetičkih i hibridnih prijetnji.

EU i partneri sa Zapadnog Balkana usaglasili su se da nastave sa dosadašnjim suštinskim naporima jačanjem strateškog i operativnog rada u oblasti policijske i pravosudne saradnje, naročito kroz učešće Zapadnog Balkana u Ciklusu politike EU 2018-2021 za koordiniranje saradnje protiv teškog i organiziranog kriminala. Uz podršku Evropske komisije, EU agencije za pravosuđe i unutarnja pitanja, kao što su Europol i CEPOL, dublje će se aktivirati na Zapadnom Balkanu s ciljem efikasnog povezivanja unutarnjih i vanjskih aktivnosti protiv svih vrsta prekograničnog kriminala.

Saradnja u rješavanju izbjegličke krize pokazala je vrijednosti koordiniranih napora. Lideri EU i Zapadnog Balkana usaglasili su se da ojačaju saradnju u pogledu migracija i upravljanja granicama, uključujući i oficire za vezu koje će rasporediti EU.


Mogherini i Hahn: Poziv liderima u BiH na dogovor o Izbornom zakonu

Federica Mogherini i Johannes Hahn
 Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije Federice Mogherini i evropski komesar za proširenje politiku susjedstva Johannes Hahn pozvali su na reformu Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini za izbor u Dom naroda Federacije BiH.
U zajedničkoj izjavi oni su poručili da budući izborni rezultati ne mogu biti taoc partijskih interesa.
– U nedavnom izvještaju o Bosni i Hercegovini, Evropska komisija je pozvala političke lidere da preuzmu odgovornost i pokažu spremnost na kompromis o rješenju po pitanju indirektnog izbora u Dom naroda entiteta Federacije. U vezi sa ranije preuzetim obavezama, politički lideri tek treba da postignu dogovor o tome kako izmijeniti odredbe izbornog zakonodavstva nakon nedavnih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Trenutni napori na potpomaganju razgovora koje predvode ambasadori Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država su pružili okvir u kojem je moguće iznaći rješenje. Očekujemo da lideri u Bosni i Hercegovini bez odlaganja postignu kompromis u najboljem interesu svoje zemlje. Ako se rezultati općih izbora ne budu mogli implementirati, formiranje nove vlasti bi moglo biti ugroženo.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će u narednim danima raspisati oktobarske opće izbore. Vjerujemo da će Centralna izborna komisija provoditi svoj mandat na nezavisan i profesionalan način. Održavanje izbora i implementacija njihovih rezultata, uključujući i ispravno funkcionisanje institucija, predstavlja osnovni demokratski uslov za bilo koju zemlju koja teži ka članstvu u Evropskoj uniji. Budući izborni rezultati ne mogu biti taoc partijskih interesa – navodi se u zajedničkoj izjavi Federice Mogherini i Johannes Hahna.

Izjava Federice Mogherini povodom Svjetskog dana slobode medija

Mogherini: Ustrajno ćemo osuđivati nasilje nad novinarima

Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini oglasila se povodom Svjetskog dana slobode medija, 3. maja.

Ona je naglasila da se Svjetski dan slobode medija obilježava u teškim okolnostima za novinarstvo. Sloboda izražavanja i sloboda medija ugroženi su širom svijeta.

- Napadi protiv medija i novinara napadi su na demokratiju i na slobodu svih nas. Odajemo počast svim novinarima u Evropi i u svijetu koji su izgubili živote obavljajući svoj posao. Pozivamo sve države da osude nasilje nad novinarima, da poduzmu mjere za poboljšanje sigurnosti novinara i, posebno, novinarki te privedu pravdi počinitelje i poticatelje takvog nasilja.

Evropska unija utemeljena je na vrijednostima demokratije, ljudskih prava i vladavine prava, na slobodnim i pluralističkim medijima kako je sadržano u Povelji EU o temeljnim pravima. Sloboda medija ima ključnu ulogu u promicanju dobrog upravljanja, transparentnosti i odgovornosti. Nezavisno novinarstvo iznimno je bitno za pozivanje država na odgovornost i praćenje demokratskih procesa. Slobodni, raznovrsni i nezavisni mediji, na internetu i izvan njega, stubovi su pluralističkog i otvorenog društva te snose veliku odgovornost za pružanje provjerenih i točnih vijesti javnosti.

U sve politike Evropske unije, kao i u njene programe razvoja, uključeno je poštovanje slobode izražavanja. Zakonodavstvo, politike i instrumenti EU oblikovani su kako bi se ojačala sloboda medija u cijeloj Uniji te kako bi se poboljšale transparentnost, vjerodostojnost i raznovrsnost informacija na internetu. EU će i dalje finansirati ciljane projekte u trećim zemljama kojima se unapređuju kvaliteta novinarstva, pristup javnim informacijama i sloboda izražavanja.

Ustrajno ćemo osuđivati nasilje nad novinarima te ćemo se u okviru bilateralnih kontakata s trećim zemljama, kao i multilateralnih i regionalnih foruma, suprotstaviti svim zakonima, propisima ili političkim pritiscima kojima se ograničava sloboda izražavanja. Poduzimat ćemo konkretne korake u pogledu sprječavanja napada na novinare i blogere te odgovoriti na te napade, među ostalim pružanjem hitne pomoći radi zaštite branitelja ljudskih prava koji su u opasnosti, ponekad i preseljenjem.

Danas ponovno potvrđujemo odlučnost EU da na temelju načela jednakosti, nediskriminacije i univerzalnosti putem svih medija, unutar naših granica i izvan njih, i dalje promiče i podupire slobodu mišljenja i izražavanja, jer to su prava koja svako i svugdje treba imati - navodi se u izjavi Federice Mogherini.

europa.ba


Attacks and hate speech on social networks

Journalists who critically write about the culture of impunity and nationalistic divisive rhetoric of political elites are, particularly under threat.

Numerous journalists in Bosnia and Herzegovina are still facing attacks and harassment on the Internet and particularly on social networks. These are mainly directed against journalists who write about ethnonationalism, political elites, and corruption. Journalists of the portal www.zurnal.info who write investigative stories on corruption have been receiving numerous threats lately, mainly through social networks. The portal www.tacno.net that publishes columns and opinion-pieces of intellectuals and journalists who write about, among other topics, denial of war crimes, impunity and glorification of war heroes for years have been under online attacks.

“Any text that we publish on our portal and that speaks critically of some issues in our society receives numerous bad comments and threats”, Štefica Galić, editor-in-chief of www.tacno.net said. In 2016 Galić received numerous death threats on her Facebook page for criticizing the raising of the flag of the Croatian Community of Herceg-Bosna (HZBH), whose officials have been sentenced for war crimes by the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY). “In the Prosecutors’ Office I reported some threats that I have received, but one year and a half have passed and they still have not contacted me”, Galić said.

Journalists who critically write about the culture of impunity and nationalistic divisive rhetoric of political elites are, particularly under threat. Journalist Dragan Bursać, a fierce critic of the culture of forgetting and denial of war crimes, was repeatedly verbally attacked and for a period of time was forced to leave Banja Luka. Last year he received death threats through online networks. One of them was for a text condemning the then announced Banja Luka support for Ratko Mladić, a former Serb general who was sentenced to life in prison by the ICTY for crimes against humanity and genocide. He received other threats for his text about the blockade of Bihać by the Army of Republika Srpska and the need for apology, responsibility and institutional conviction of those who are guilty of war crimes. He said that the police and the cyber-crime department of Republika Srpska’s Ministry of the Interior are doing their job, identifying IP addresses and persons, but when the cases pass to the Prosecutor’s Office, then everything stops.

Journalists face also offensive and discriminatory statements of politicians and other public figures. In 2016, a female journalist, Selma Učanbarlić, from the Centre for Investigative Reporting in Sarajevo, was exposed to hate speech, public online threats and abuse on the basis of her gender identity and due to her article on corruption in the healthcare sector in Sarajevo. Učanbarlić and Bursać believe that journalists should be vocal about these attacks. “Our only protection is complete publicity. As for numerous cyber hooligans and real hooligans, privacy is the protection, behind numerous nicknames and fake IP addresses, then our only salvation is to go public”, Dragan Bursać said.

Still, only a few are vocal about harassment and attacks that they receive and many decide to remain silent. One reason is the lack of legal protection mechanisms.

Despite receiving numerous offensive comments and threats, the blogger Srđan Puhalo from Banja Luka does not report them. One reason is that he believes that most of them are not serious, the other that reporting them would not bring any difference.

The objective of the project Go Digital against Harassment is to contribute to the safety of journalists and protection of media freedom in Bosnia and Herzegovina by raising awareness of about online threats against journalists. Project partners JABiHEU and Foundation Mediacentar Sarajevo have been conducting a research on online harassment of journalists and have been leading an awareness raising campaign, publishing photographs of journalists who are vocal about the need to stop online attacks and protect media freedom.

 

                                                                                                                                                                                                                                                                            
This project is funded by the European Union through the small grants programme “Protecting Media Freedom and Freedom of Expression in th Western Balkans” implemented by the Croatian Journalists’ Association as part of the regional project Western Balkan’s Regional Platform for Advocating Media Freedom and Journalists’ Safety, carried out through partnership of six regional journalists’ associations – Independent Journalists’ Association of Serbia (IJAS), Association of BH Journalists (BHJ), Croatian Journalists’ Association (CJA), Association of Journalists of Kosovo (AJK), Association of Journalists of Macedonia (AJM) and the Trade Union of Media of Montenegro (TUMM).