Europske vrijednosti u BiH

Skip Navigation Linkspočetna > BiH i EU > Preostale obaveze

Preostale obaveze

Europska komisija je u izvještaju za 2010. ocijenila da je BiH ostvarila mali, ograničen, a u nekim segmentima nikakav napredak u reformskim procesima. U izvještaju se navodi da je BiH vrlo malo napredovala i u ispunjavanju uvjeta za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR).
Zabilježen je i nizak konsenzus domaćih vlasti o glavnim reformskim prioritetima, kao što je usklađivanje Ustava s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog prostora. Ograničeni napredak je postignut i u području reforme pravosuđa, a složenost proizlazi iz činjenice da postoje četiri zasebna pravosudna sistema (na državnom nivou, na nivou Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta).
BiH je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u junu 2008. godine, a proces ratifikacije tog sporazuma u zemljama članicama EU još nije završen.

Više informacija možete naći na stranici Direkcije za europske integracije BiH.

PRISTUPANJE NOVIH ČLANICA EU


Osnovni uvjet za zemlju koja želi pristupiti Europskoj uniji, a koji proizilazi iz ovog člana su da mora biti europska država te da mora poštovati principe slobode, demokratije, zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda te vladavine prava, vrijednosti na kojima je zasnovana EU.

Tokom pet krugova proširenja (1973. – 2007.) dodatni kriteriji za članstvo su postepeno razvijani i utvrđivani: kriteriji iz Kopengahena (1993.) i kriterij iz Madrida (1995.) te specifični i opći kriteriji za države pojedinačno ili grupu država.

jabih_EU_2011022007063167.jpgO pristupanju nove države članice Europske unije odluku donosi Vijeće EU jednoglasno nakon konsultacija s Europskom komisijom i nakon što dobije pristanak Europskog parlamenta, koji ga daje apsolutnom većinom glasova svojih članova. Pristupanju prethode pregovori o članstvu, a predmet tih pregovora su uslovi, dinamika i način te prijelazni periodi preuzimanja acquis communautaire-a.

Nakon zatvaranja pregovora potpisuje se ugovor o pristupanju čiji su sastavni dio rezultati pregovora o članstvu. Ugovor o pristupanju ratificira se u svakoj državi članici i državi kandidatkinji za članstvo, a nakon završetka ratifikacije uobičajeno je da država na prethodno dogovoreni datum postane članica Europske unije.

Ugovor iz Lisabona predviđa određene izmjene u proceduri vezanoj za pristupanje novih država članica, odnosno uvodi se izvještavanje Europskog parlamenta i parlamenata država članica o zahtjevu za članstvo, zatim Europski parlament većinom umjesto do sada apsolutnom većinom daje pristanak, te se formalizira uloga Europskog vijeća kao institucije EU u procesu pristupanja i utvrđivanja dodatnih kriterija za članstvo.

Bosna i Hercegovina će, prema najavama njenih zvaničnika, u toku 2011. godine podnijeti zahtjev za članstvo u Evrpskoj uniji. Nakon prijema zahtjeva Vijeće Evrpske unije će zadužiti Evrpsku omisiju da pripremi upitnik o spremnosti za članstvo.

Primjera radi, najviše pitanja našlo se u upitniku namjenjenom Hrvatskoj – 4.500, dok je Srbija u rekordnom roku, u svega 45 dana, ponuila odgovore na 2.483 pitanja iz Upitnika. Albanija je na 2.284 pitanja odgovorila za četiri meseca, dok je Crnoj Gori i Makedoniji bilo potrebno skoro pet meseci. Upitnik za Crnu Goru imao je 2.178 pitanja, dok je Makedonija dobila najmanje pitanja- 1.922.

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu koja od EK još nije dobila Upitnik.

Kada država odgovori na upitnik, Europska komisija sastavlja mišljenje koje se prosljeđuje Europskom vijeću. Nakon sticanja statusa kandidata veoma je važno da Vijeće što prije donese odluku o datumu za početak pregovora o pridruživanju, što je ujedno posljednja faza u integraciji jedne zemlje u EU.
Od zemalja zapadnog Balkana, Srbija, Albanija i BiH se vode kao potencijalni kandidati za članstvo, a Hrvatska, Makedonija i Crna Gora već imaju status kandidata. Hrvatska je status kandidata dobila u junu 2004. godine, Makedonija u decembru 2005, a Crna Gora u novembru 2010. godine.