Europske vrijednosti u BiH

Skip Navigation Linkspočetna > o EU > Abeceda EU

Abeceda EU

Zastave clanica EUAbeceda EUZastave clanica EU

ACQUIS COMMUNAUTAIRE

Acquis communautaire (pravna tečevina EU) jedan je od najznačajnijih pravnih i političkih principa europskih integracija. Acquis je skup prava i obaveza koje sve države članice obavezuje i povezujue unutar Europske unije.

Praksa Suda Europskih zajednica stavila je acquis u rang ustavnog principa. U političkom smislu, ključno је pravilo da su pravna dostignuća Zajednice uslov o kojem se ne može pregovarati.

U formalnom smislu, acquis uključuje:
- primarno pravo:
- osnivački ugovori;
-međunarodni ugovori, međunarodno običajno pravo i opći pravni principi
EU;
- sekundarno pravo:
 – zakonodavstvo koju donose institucije EU;
- praksa Suda pravde Europskih zajednica koja, de facto, također čini izvor
prava EU;
- svaka druga obaveza (politička, pregovaračka i sl.) preuzeta od država članica u okviru aktivnosti EU.

Svaka zemlja koja podnosi zahtjev za članstvo u Europskoj uniji mora biti spremna da prihvati acquis u potpunosti i, što je jednako važno, mora biti sposobna da ga provede.

AGENCIJE EUROPSKE UNIJE

Agencije Europske unije su javna tijela koja se uspostavljaju s jasno definiranim i specifičnim ciljevima, zadacima i djelokrugom.
U zavisnosti od aktivnosti koje provode, agencije se dijele u tri grupe:
- Agencije Zajednice – osnivaju se radi provođenja specifičnih tehničkih,
naučnih ili upravljačkih zadataka;
- Agencije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku - osnivaju se radi
provođenja vrlo specifičnih tehničkih, naučnih ili upravljačkih zadataka u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike;
Europska unija je tokom 2000-ih počela osnivanje i izvršnih agencija kojima se povjerava upravljanje jednim ili više programa Zajednice.
te razrade mehanizama za usvajanje acquis communautaire-a. Treći dio

ANTIDAMPINŠKE CARINE

Antidampinške carine su instrument trgovinske politike Europske unije. Svrha im je izjednačavanje cijena proizvoda. Europska unija ove carine uvodi u slučajevima kada se roba uvozi na unutrašnje tržište po cijenama koje su niže od onih po kojima se roba prodaje na tržištu zemlje izvoznice.
Isto tako, Europska unija ove carine uvodi ako određena država subvencionira robu koju izvozi na unutrašnje tržište Europske unije. U oba slučaja cilj je da se spriječi privilegirani položaj nekih preduzeća ili proizvodnih grana u odnosu na druge, jer je monopolsko poslovanje nespojivo s principima tržišne ekonomije i funkcioniranjem
unutrašnjeg tržišta Europske unije.

ARANŽMAN BERLIN PLUS


Aranžman Berlin plus dio je okvira za saradnju između Europske unije i
Sjevernoatlantskog saveza (NATO) koji je usvojen 2003. godine. Na osnovu Aranžmana Berlin plus stvoren je okvir za saradnju EU i NATO-a u oblasti upravljanja krizama, odnosno otvoren je pristup Europske unije resursima i kapacitetima NATO-a te data mogućnost da vodi operacije.

AUDIOVIZUELNA POLITIKA I MEDIJI


Audiovizuelna politika i mediji kao politika Europske unije uvedena je Ugovorom iz Amsterdama (1997/1999.). Ona se zasniva na poštivanju principa konkurencije, javnog interesa i kulturne različitosti Europske unije.
U oblasti audiovizuelne politike i medija aktivnosti EU usmjerene su na razvoj zakonodavstva te podsticanje konkurentnosti europske medijske industrije.

Razvoj zakonodavnog okvira EU je počela 1989. godine usvajanjem direktive pod nazivom „Televizija bez granica“ (dopunjena 1997. godine), a s ciljem daljnjeg unapređenja audiovizuelne i medijske politike 2007. godine usvojena je nova direktiva pod nazivom „Audiovizuelne medijske usluge“.


AVIS


Avis (mišljenje o zahtjevu za članstvo) je dokument kojim Europska komisija, na zahtjev Vijeća EU, ocjenjuje sposobnost i pripremljenost države podnosioca zahtjeva za ispunjavanje kriterija za članstvo u Europskoj uniji.

BENCHMARKING

Tokom posljednjeg, petog kruga proširenja EU (2004./2007.) benchmarking
(mjerilo napretka) je uveden kao novi princip uslovljavanja u pristupanju države kandidatkinje u Europsku uniju. Zasniva se na procjeni spremnosti države kandidatkinje za pregovore i ostvarenog napretka pregovora o članstvu.
Benchmarking podrazumijeva minimalne preduslove za otvaranje, odnosno -
zatvaranje sadržajnih pregovora o pojedinom poglavlju pregovora.
Ako Europska komisija procijeni da država kandidatkinja nije dovoljno spremna za otvaranje pregovora u pojedinom poglavlju, ona neće preporučiti otvaranje sadržajnih pregovora, već predlaže da prije otvaranja pregovora u tom poglavlju budu ispunjeni minimalni preduslovi.

BENELUKS

Beneluks je naziv za ekonomsku uniju Belgije, Holandije i Luksemburga.
Osnivanju ekonomske unije prethodila je carinska unija Beneluks, uspostavljena 1948. godine, Zemlje Beneluksa su, uz Njemačku, Francusku i Italiju, osnivači Europske unije.
Beneluks je također i geografski pojam koji obuhvata ove tri zemlje, a sama riječ predstavlja akronim: Belgique, Nederland, Luxembourg - BE-NE-LUX.

BIJELA KNJIGA

Bijela knjiga je dokument Europske komisije koji sadrži prijedloge budućih
aktivnosti Zajednice u određenim oblastima. Najznačajniji dokument ove vrste Europska komisija pripremila je 1985. godine, s ciljem uspostavljanja unutrašnjeg tržišta EU.

U kontekstu politike proširenja na istok Europe, Europska komisija je 1995. godine izdala „Bijelu knjigu o pripremi zemalja centralne i istočne Europe za uključivanje u unutrašnje tržište Europske unije“, a ona je bila vodič pridruženim državama centralne i istočne Europe u procesu usklađivanja zakonodavstva u oblasti unutrašnjeg tržišta EU.

BOLONJSKI PROCES

Bolonjski proces počeo je 19. juna 1999. kada je 29 europskih zemalja potpisalo Bolonjsku deklaraciju. Cilj ovog procesa je da se do 2010. godine stvori europski prostor visokog obrazovanja, što obuhvata usklađene sisteme dodiplomskog I postdiplomskog studija u svim državama potpisnicama, te jedinstveni bodovni sistem ocjenjivanja koji bi studentima i profesorima olakšao studiranje i rad u državama potpisnicama.
Od 1999. godine broj potpisnica Deklaracije porastao je na 46 država. Bosna i Hercegovina potpisala je Bolonjsku deklaraciju u septembru 2003. godine.

BUDŽET EU


Europska unija ima vlastite izvore prihoda koji čine budžet EU. Budžet Europske unije iznosi oko 1% nacionalnog bogatstva država članica EU, odnosno 235 eura po glavi stanovnika. Glavni izvori budžetskih prihoda EU su: uvozne poljoprivredne i takse na uvoz šećera (oko 2%); carine (oko 13%); porez na dodatu vrijednost - 1,4% PDV države članice (oko 15%); uplate država članica koje su srazmjerne njihovom BDP-u (oko 69%).

CARDS

CARDS (Pomoć Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju) je program tehničkofinansijske pomoći Europske unije koji su koristile zemlje procesa stabilizacije i pridruživanja u periodu od 2000. do 2006. godine. Zemlje korisnice, osim Bosne i Hercegovine, bile su Albanija, Hrvatska, Crna Gora, Makedonija i Srbija te Ukupna vrijednost programa za period od 2000. do 2006. godine bila je oko 5milijardi eura. CARDS je 2007. godine zamijenjen novim finansijskim instrumentom – Instrumentom pretpristupne pomoći (IPA).

CARINE 2013


Carine 2013 je program Zajednice koji je uspostavljen za period od 2008. do 2013., a njegova vrijednost je 324miliona eura. Ciljevi ovog programa su olakšavanje trgovine, borba protiv prevara, zaštita finansijskih i sigurnosnih interesa EU i njenih građana. Također, cilj Programa je povećanje konkurentnosti europskih preduzeća pojednostavljenjem carinskog sistema i stvaranjem europskog elektronskog carinskog okruženja.

CARINSKA UNIJA

Šest država osnivača Europske unije: Belgija, Holandija, Njemačka, Francuska, Italija i Luksemburg temelje carinske unije položile su potpisivanjem Ugovora o Europskoj ekonomskoj zajednici 1957. godine.

Carinska unija uspostavljena je 1. jula 1968. kada su među državama članicama ukinute carine za sve industrijske proizvode, a carine za poljoprivredne proizvode ukinute su dvije godine kasnije - 1. januara 1970.

Carinska unija temelj je unutrašnjeg tržišta Europske unije koje je zvanično
uspostavljeno 1993. godine.

CBC (CROSS-BORDER COOPERATION)

CBC (Prekogranična saradnja) čini sastavni dio regionalne politike EU, osmišljene sa ciljem unaprjeđenja ekonomskog i društvenog jedinstva i smanjenja razlika u stepenu razvijenosti europskih regija.

Prekogranična saradnja je jedna od komponenti Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) za period 2007.-2013.

CEFTA

CEFTA je Sporazum o slobodnoj trgovini centralne Europe koji su u decembru 1992. godine potpisale tadašnja Čehoslovačka,Mađarska i Poljska. CEFTA-i su 1996. godine pristupile Slovenija, 1997. Rumunija, 1999. Bugarska, 2003. Hrvatska te 2006. Makedonija.
Osnovni ciljevi CEFTA-e bili su: usklađivanje razvoja ekonomskih odnosa,
osiguranje istovjetnog trgovinskog tretmana te uklanjanje trgovinskih prepreka među zemljama potpisnicama. Također, CEFTA je djelovala kao jedna od pripremnih aktivnosti zemalja potpisnica na putu ka punopravnom članstvu u EU.

U Briselu je, 10. oktobra 2006., parafiran Sporazum o izmjeni i pristupanju CEFTA-i, kojim je omogućeno pristupanje ovom sporazumu zemljama
jugoistočne Europe. Sporazum su, 19. decembra 2006., potpisale Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Moldavija, Makedonija, Srbija i UNMIK/Kosovo, te Bugarska i Rumunija koje su se nakon pristupanja EU (1. januara 2007.) povukle iz CEFTA-e.

CIP (COMPETITIVENESS AND INNOVATION FRAMEWORK
PROGRAMME-CIP)


CIP (Okvirni program za konkurentnost i inovacije) je program Zajednice
uspostavljen u finansijskoj perspektivi 2007. – 2013. godina, a njegova vrijednost je 3,621 milijardi eura.
Cilj Programa je podsticanje konkurentnosti europskih preduzeća, podržavanje inovativnosti, osiguravanje boljeg pristupa finansijama te podrške poslovanju u regijama. Također, cilj mu je podsticanje boljeg korištenja informacionih i komunikacionih tehnologija i pomoć u razvoju informacionog društva te povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti.

CJFU (CENTRAL FINANCING AND CONTRACTING UNIT-CFCU)


CJFU (Centralna jedinica za finansiranje i ugovaranje) dio je institucionalne
strukture decentraliziranog sistema upravljanja pomoći EU. Uloga CJFU-a je
provođenje javnih tendera, ugovaranje, budžet i raspodjela sredstava iz fondova, u skladu sa pravilima EU.

U Bosni i Hercegovini je CJFU uspostavljen 2006. godine u okviru Ministarstva finansija i trezora BiH.

COST ((EUROPEAN COOPERATION IN THE FIELD OF SCIENTIFIC AND TECHNICAL RESEARCH-COST)

COST (Europska saradnja u oblasti naučnih i tehničkih istraživanja) je međuvladin instrument podrške saradnji naučnika i istraživača iz oblasti nauke i tehnologije iz čitave Europe.

COST je najstariji okvir naučne saradnje europskih zemalja uspostavljen
1971. godine, a uz EUREKU i FP7 predstavlja jednu od najznačajnijih inicijativa EU u oblasti nauke i istraživanja.

ČETIRI SLOBODE (FOUR FREEDOMS)


Jedno od najvećih dostignuća Europske unije je stvaranje unutrašnjeg tržišta, koje je zvanično uspostavljeno 1993. godine. Unutrašnje tržište zasniva se na četiri slobode: slobodi kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala.

Sloboda kretanja robe - obuhvata ukidanje carina i taksi s jednakim učinkom, usvajanje zajedničke carinske tarife prema trećim državama, zabranu količinskih ograničenja i mjera s jednakim učinkom, te reformu državnih monopola.

Sloboda kretanja ljudi - znači da građanin Europske unije ima pravo da se preseli, nastani i zaposli u bilo kojoj od država članica bez izloženosti diskriminaciji na osnovu svog državljanstva.

Sloboda pružanja usluga - omogućava ekonomskim subjektima slobodno
pružanje usluga na cijelom području Europske unije, bez obzira u kojoj im je državi članici poslovno sjedište.

Sloboda kretanja kapitala - zabranjuje restrikcije za kretanje kapitala i plaćanja kako između država članica tako i, uz određene izuzetke, između država članica i trećih država.

DAPHNE III

Daphne III je dio Okvirnog programa osnovna prava i pravosuđe. Program ima za cilj borbu protiv svih vrsta nasilja nad djecom, mladima i ženama,
uključujući seksualno nasilje, nasilje u kući, komercijalnu eksploataciju, maltretiranje u školama, trgovinu ljudima, nasilje zasnovano na diskriminaciji ljudi s posebnim potrebama, manjina, migranata ili drugih ranjivih grupa.

DRŽAVLJANSTVO EU

Europsko državljanstvo utemeljeno je Ugovorom o Europskoj uniji (1992./1993.). Državljanstvom EU data su četiri posebna prava: slobodno kretanja i prebivalište na cijeloj teritoriji EU, pravo glasa i kandidature na lokalnim izborima i izborima za Europski parlament u zemlji prebivališta; diplomatska i konzularna zaštita bilo koje države članice EU u slučaju kada matična država članica lica kojem je potrebna zaštita nema svog predstavništva u određenoj trećoj zemlji, te pravo na podnošenje molbe i
žalbe Europskom ombudsmenu.
Ugovorom iz Amsterdama (1999.) ova prava nadopunjena su pravom na obraćanje građana i primanje odgovora od institucija EU na bilo kojem od zvaničnih jezika, pravom na pristup dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća EU i Europske komisije, pravom na nediskriminaciju na osnovu nacionalnosti, spola, rase, religije, dobi, seksualne orijentacije i invalidnosti, te pravo na ravnopravan pristup u administrativnu službu EU.
Uvođenje državljanstva EU ne zamjenjuje državljanstvo država članica nego ga dopunjava. Državljanstvo s pravima koje nosi građanima daje dublji i bliži osjećaj pripadnosti Europskoj uniji.

DVOSTRUKA VEĆINA ((DOUBLE MAJORITY)

Dvostruka većina kao način odlučivanja u Vijeću EU uveden je Ugovorom iz Nice (2001./2003.), a u praksi se primjenjuje od 1. novembra 2004. Dvostruka većina znači da odluke koje se donose kvalificiranom većinom, osim određenog broja glasova, moraju odražavati i volju većine država članica, a bilo koja država članica može zatražiti da se provjeri da li postignuta većina odražava i volju najmanje 62% stanovništva Europske unije. Bez zadovoljenja ovih uslova odluka ne može biti usvojena.

Lisabonskim ugovorom (2007./2009.) predviđeno je da se kvalificirana većina računa na osnovu dvostruke većine država članica i stanovništva, te će stoga predstavljati dvojnu legitimnost Europske unije. Dvostruka većina postići će se ako za odluku glasa najmanje 55% država članica koje obuhvataju najmanje 65% stanovnika EU.

Za blokiranje odluka bit će potrebne najmanje četiri države članice.
Ova pravila trebalo bi da stupe na snagu 2014. godine. Međutim, predviđen je prijelazni period od 2014. do 2017. godine u kojem bi bilo koja od država članica mogla zatražiti da se o odluci glasa na osnovu kvalificirane većina predviđene Ugovorom iz Nice (2001./2003.). Sistem dvostruke većine bezuslovno bi trebalo da se primjenjuje od 2017. godine.

EKONOMSKI I SOCIJALNI ODBOR

Ekonomski i socijalni odbor je savjetodavno tijelo Europske unije koje je
uspostavljeno 1957. godine i koje zastupa interese različitih ekonomskih i socijalnih grupa na europskom nivou.
Ekonomski i socijalni odbor ima 344 člana koji se biraju među oslodavcima, iz sindikata zaposlenih i interesnih grupa koje se bave ekonomskim i socijalnim pitanjima (udruženja poljoprivrednika, grupe za zaštitu okoliša, privredne komore i sl.) 27 država članica.

ENERGETSKA ZAJEDNICA


Energetska zajednica osnovana je Ugovorom o Energetskoj zajednici koji je
potpisan u Atini (Grčka) 25. oktobra 2005., a njen cilj je stvaranje najvećeg tržišta električne energije i plina u svijetu.

Osnivanjem Energetske zajednice Europska unija proširila je svoje unutrašnje tržište energije na jugoistočnu Europu te otvorila mogućnost širenja na sve one koji iskažu interes. Članice Energetske zajednice su: 27 država Europske unije, te Albanija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i UNMIK-Kosovo. Status zemalja posmatrača imaju: Gruzija, Moldavija, Norveška, Turska i Ukrajina.

ERASMUS MUNDUS

Erasmus Mundus je program Zajednice za mobilnost studenata i naučih radnika (akademskog osoblja i stručnjaka) u oblasti visokog obrazovanja. Cilj ovog programa je unapređenje kvaliteta europskog visokog obrazovanja i međukulturnog razumijevanja kroz saradnju Europske unije i trećih zemalja.

Bosni i Hercegovini je, na osnovu Okvirnog sporazuma o općim
principima učešća BiH u programima Zajednice (2004./2007.), otvorena mogućnost pristupa programu Erasmus Mundus i ona učestvuje u ovom programu.

EUFOR

EUFOR (Snage Europske unije) dio je aktivnosti Europske unije u Bosni i
Hercegovini u okviru europske sigurnosne i odbrambene politike. EUFOR je naslijedio SFOR, mirovne snage UN-a, 2. decembra 2004.

U Bosni i Hercegovini EUFOR djeluje u okviru vojne operacije ALTHEA, koja predstavlja do sada najveću i najobimniju vojnu operaciju Europske unije. EUFOR djeluje u skladu s ciljevima Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (1995.), te ima za cilj da doprinese stabilnosti i sigurnosti u BiH.

EUPM


EUPM (Policijska misija Europske unije) dio je aktivnosti Europske unije u BiH i prva misija EU u okviru europske sigurnosne i odbrambene politike.
EUPM je oformljen na osnovu odluke Vijeća EU o zaključivanju Ugovora s BiH o uspostavljanju EUPM-a (2002.). EUPM je naslijedio UN-ove snage IPTF u BiH i preuzeo misiju 1. januara 2003..

EURO

Euro je jedinstvena valuta Europske unije koju kao domaću valutu trenutno koristi 16 država članica i koje zajedno čine eurozonu: Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Irska, Italija, Kipar, Luksemburg, Malta, Njemačka, Portugal, Slovenija, Slovačka, i Španija.
Također, euro se koristi kao jedinstvena valuta/domaća valuta i na područjima koja su dio Europske unije ali ne i europskog kontinenta (francuske prekomorske teritorije Gvadalupe, Francuska Gvajana, Martinike na Karibima i Reunionu u Indijskom okeanu, te portugalski Madeir iAzurska ostrva i španska Kanarska ostrva u Atlantskom okeanu), zatim europskim državama koje nisu države članice EU (Monako, San Marino, Vatikan koji imaju potpisan monetarni ugovor, te Andora, Crna Gora i Kosovo pod rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244/99 koji nemaju
potpisane ugovore), te područjima koja nisu ni dio EU ni europskog kontinenta (francuskim prekomorskim teritorijama Sveti Petar i Mikelon na istočnoj obali Kanade i Mayotte u Indijskom okeanu).

EUROBAROMETAR


Eurobarometar je služba Europske komisije koja provodi istraživanja javnog
mnijenja u državama članicama EU i zemljama kandidatkinjama. Istraživanja javnog mnijenja provodi dva puta godišnje.


EUROFOR/EUROMARFOR


Eurofor (Europske snage za brzo djelovanje) i Euromarfor (Europske
pomorske snage) su kopnene i pomorske snage koje su osnovane Lisabonskom deklaracijom Zapadnoeuropske unije (WEU) 15. maja 1995.
U njihovom sastavu su pripadnici četiri države čalnice EU: Francuske,
Italije, Portugala i Španije. Sjedište stalne komande Eurofora je u Firenci (Italija), a Euromarfora u državi koja je komandujuća (komanda se rotira).

EUROJUST ((EUROPEAN BODY FOR THE ENHANCEMENT OF THE JUDICIAL COOPERATION)

Eurojust je jedna od tri agencije Europske unije za policijsku i pravosudnu saradnju u krivičnim stvarima (EUROPOL, CEPOL i EUROJUST). Eurojust je osnovan kako bi poboljšalo efikasnost nadležnih organa država članica u oblasti prekograničnog I organiziranog kriminala.
Eurojust je osnovan 2002. godine, a njegovo sjedište je u Hagu, u Holandiji.

EUROKRAT
Pojam „eurokrat“ izveden je iz pojma „birokrati“, a označava hiljade građana EU zaposlenih u institucijama i tijelima Europske unije. Riječ je o stalnoj administraciji koja priprema i provodi odluke donesene na nivou Europske unije.
Za zaposlene u europskoj administraciji, uglavnom visokopozicionirane službenike, upotrebljava se i naziv „europski mandarini“.

EUROPOL  (EUROPEAN POLICE OFFICE)


Europol (Europski policijski ured) je najstariji od tri agencije Europske unije za policijsku i pravosudnu saradnju u krivičnim pitanjima. Njegov rad zvanično je počeo 1. juna 1999. godine.
Europol ima za cilj uspostavljanje bliske saradnje država članica te pomoć da se udruženim snagama uspješno bore protiv kriminala, a naročito protiv preprodaje droga, ilegalnih imigrantskih mreža, preprodaje ukradenih vozila, trgovine ljudima, dječije pornografije, krivotvorenja novca i drugih sredstava plaćanja, preprodaje radioaktivnih i nuklearnih materija, te terorizma.
Sjedište Europola je u Hagu, u Holandiji.

EUROSKEPTICIZAM/EUROPESIMIZAM

Pojam euroskepticizma/europesimizma označava protivljenje europskim
integracijama te sumnjičavost i skeptičnost prema Europskoj uniji i njenim ciljevima.

EUROSTAT

Eurostat je statistički ured Europskih zajednica čiji je zadatak obrada i objavljivanje uporedivih statističkih podataka na nivou Europske unije.
Eurostat je osnovan 1953. godine, a njegovo sjedište je u Luksemburgu.

EUROZONA


Eurozona je naziv za grupu država članica EU koje su kao domaću uvele
jedinstvenu europsku valutu - euro. Danas eurozonu čini 16 država članica EU: Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Irska, Italija, Kipar, Luksemburg, Malta, Njemačka, Portugal, Slovenija, Slovačka i Španija te francuske prekomorske teritorije Gvadalupe, Francuska Gvajana, Martinike na Karibima i Reunionu u Indijskom okeanu, portugalski Madeir i Azurska ostrva i španska Kanarska ostrva u Atlantskom okeanu.

Uvođenje eura i ulazak u eurozonu je, izuzev Danske i Velike Britanije, obaveza za sve sadašnje, uključujući Švedsku, i sve buduće države članice Europske unije.

EUSR (EUROPEAN UNION SPECIAL REPRESENTATIVE-EUSR)

EUSR (Specijalni predstavnik Europske unije) pruža podršku radu visokog
predstavnika za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU i imaju značajnu ulogu u razvoju snažnije i efikasnije zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije.
Europska unija trenutno ima 11 specijalnih predstavnika u različitim zemljama i regijama u svijetu, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

EUROPA ZA GRAĐANE

Europa za građane je program Zajednice čiji je cilj promocija koncepta „aktivnog europskog građanstva" i pružanje podrške uključivanju građana u procese europskih integracija.
Program se odnosi na period 2007. - 2013. godina, a Bosni i Hercegovini otvorena mogućnost pristupa ovom programu.

EUROPSKAAGENCIJA ZA REKONSTRUKCIJU

Europska agencija za rekonstrukciju je ključno operativno tijelo za upravljanje programima pomoći koje Europska unija u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja daje za zemlje zapadnog Balkana: Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju te Kosovo pod Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244/99.
Glavni zadatak Agencije bio je pomoć u stvaranju efikasnih institucija, uvođenju principa tržišne ekonomije, privlačenju kapitala stranih
investitora i unapređenju državne i regionalne infrastructure.

EUROPSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ

Europska banka za obnovu i razvoj osnovana je 1991. godine s ciljem da pomogne državama centralne i istočne Europe u njihovoj transformaciji u tržišne ekonomije.
Banka je danas u vlasništvu 61 države, Europske zajednice/EU i Europske investicione banke, a djeluje u 30 država Europe i Azije.
Sjedište banke je u Londonu, Velika Britanija. Bosna i Hercegovina je članica Europske banke za obnovu i razvoj od 1996. godine.

EUROPSKA CENTRALNA BANKA

Europska centralna banka je finansijsko tijelo Europske unije koje je na osnovu Ugovora o Europskoj uniji (1992./1993.) osnovano 30. juna 1998. Europska centralna banka operativno je počela djelovati uporedo s uvođenjem treće faze monetarne unije, 1. januara 1999., odnosno s uvođenjem eura kao zajedničke valute.
Osnovni zadaci Europske centralne banke su kreiranje i provođenje zajedničke monetarne politike, upravljanje platnim prometom EU, upravljanje deviznim rezervama država članica, te održavanje stabilnosti cijena na unutrašnjem tržištu, što uključuje osiguravanje ograničenja porasta potršačkih cijena ispod 2% te utvrđivanje kamatnih stopa u cijeloj eurozoni.
Europska centralna banka je u svom radu potpuno nezavisno tijelo od ostalih
institucija i tijela EU te država članica. Njena monetarna politika je obavezujuća za sve banke država članica i u slučaju njenog narušavanja predviđene su i novčane kazne.

Sjedište banke je u Frankfurtu, u Njemačkoj.


EUROPSKA GODINA…

S ciljem podizanja svijesti građana, Europska unija svaku godinu posvećuje
određenoj temi koja ima značaj na europskom nivou. Tokom te godine širom Europske unije organiziraju se aktivnosti u vezi s datom temom.

EUROPSKA INVESTICIONA BANKA

Europska investiciona banka je finansijsko tijelo Europske unije koje je osnovano 1958. godine. Riječ je o neprofitnom i autonomnom tijelu, a njegovi dioničari su države članice Europske unije.
Zadatak Europske investicione banke je da doprinese ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji kroz podsticanje uravnoteženog razvoja Europske unije.
Sjedište Europske investicione banke je u Luksemburgu.

EUROPSKA KOMISIJA

Europska komisija (Komisija Europskih zajednica, Komisija) uz Europski
parlament i Vijeće EU čini institucionalni trougao koji rukovodi i vodi Europsku uniju te promovira zajedničke europske interese.

Ona je i izvršno tijelo EU i odgovorna je za provođenje odluka Europskog parlamenta i Vijeća EU te za upravljanje i provođenje budžeta.
Također, ona je i „čuvar Ugovora“ te osigurava da se propisi Europske unije provode u državama članicama.
Članovi Europske komisije nazivaju se komesarima i imenuju se na petogodišnji mandat. Predsjednika Europske komisije imenuje Europsko vijeće kvalificiranom većinom, a njegovo imenovanje potvrđuje Europski parlament.

EUROPSKA SIGURNOSNA I ODBRAMBENA POLITIKA

Europska sigurnosna i obrambena politika dio je zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije. Njen cilj je jačanje sposobnosti Europske unije za vanjsko djelovanje kroz razvoj vlastitih civilnih i vojnih resursa za prevenciju sukoba i upravljanje kriznim situacijama na međunarodnom nivou te podrške miru imeđunarodnoj sigurnosti u skladu s Poveljom UN-a.
EUROPSKI EKONOMSKI PROSTOR

Europski ekonomski prostor nastao je sporazumom potpisanim 1992. godine
između tadašnjih 12 država članica EU: Belgije, Danske, Francuske, Grčke, Holandije, Irske, Italije, Luksemburga, Njemačke, Portugala, Španije i Velike Britanije te tadašnjih šest zemalja članica EFTA-e: Austrije, Finske, Islanda, Norveške, Švedske i Švicarske.
Sporazum se danas primjenjuje na ukupno 30 država

EUROPSKI OMBUDSMEN

Europski ombudsmen kao jedno od tijela Europske unije uspostavljen je Ugovorom o Europskoj uniji (1992./1993.) i djeluje kao posrednik između građana i institucija Europske unije. Europski ombudsmen istražuje žalbe na nepravilan rad institucija i tiijela Europske unije, uključujući i žalbe na rad Europske komisije, Vijeća Europske unije i Europskog parlamenta. Samo Sud pravde Europskih zajednica i Prvostepeni sud nisu u njegovoj nadležnosti.
Mandat Europskog ombudsmena je pet godina, a djeluje potpuno
nezavisno i nepristrasno.

EUROPSKI PARLAMENT

Europski parlament je jedina institucija Europske unije čije članove građani biraju na direktnim izborima i koja zastupa isključivo njihove interese na europskom nivou.
Od 1979. godine poslanici u Europskom parlamentu biraju se na direktnim izborima svakih pet godina. Do 2004. godine Europski parlament imao je 626 poslanika. Nakon pristupanja 10 novih članica 2004. godine broj poslanika se, kako je bilo predviđeno Ugovorom iz Nice (2001./2003.), povećao na maksimalnih 732. Nakon pristupanja Bugarske i
Rumunije EU 2007. godine maksimalan broj poslanika privremeno je povećan na 785, a u sazivu Europskog parlamenta 2009. – 2014. broj poslanika smanjen je na 736.

Izabrani poslanici u Europskom parlamentu raspoređeni su po političkim grupama. Političke grupe ne organiziraju se po državnim blokovima već prema političkim opredjeljenjima. Postoji sedam političkih grupa, i to: Europska narodna stranka i europski demokrati, Europski socijalisti, Europski liberali, demokrati i reformisti, Europska ujedinjena ljevica/Nordijska zelena ljevica, Zeleni/europski slobodni savez,
Unija za Europu država, Europa demokratije i različitosti, Nezavisni/demokrati.

Europski parlament ima svog predsjednika i 14 potpredsjednika te šest povjerenika i oni se biraju na mandat od 30 mjeseci.

Europski parlament ima tri glavne uloge:
Zakonodavnu – dijeli je s Vijećem EU i Europskom komisijom. Zakonodavna
uloga Parlamenta zasnovana je na postupcima saradnje, odobravanja, zajedničkog
odlučivanja i konsultacija.
Demokratski nadzor - provodi nad drugim institucijama EU.
Nadležnost da odlučuje o budžetu - zajedno s Vijećem EU i Europskom
komisijom. Budžet predlaže Europska komisija, a zajednički ga usvajaju Europski parlament i Vijeće EU. Europski parlament ima posljednju riječ o tzv. neobaveznim rashodima. Da bi budžet stupio na snagu, mora ga potpisati predsjednik Europskog
parlamenta. Parlament također prati kako Europska komisija upravlja budžetom.
 Sjedište Parlamenta je u Strazburu, a neka zasjedanja i sastanci
parlamentarnih odbora održavaju se i u Briselu. Dio parlamentarnih službi smješten je i u Luksemburgu.

EUROPSKI POKRET

Europski pokret jedna od najstarijih međunarodnih - nevladinih organizacija otvorena za sve političke, ekonomske, socijalne i kulturne aktivnosti građanskog društva. Idejnipokretač njegovog osnivanja jeWinston Churchill.

Europski pokret ima svoja predstavništva u 41 europskoj zemlji i 21
međunarodnoj organizaciji. U Bosni i Hercegovini od 2006. godine djeluje nevladina organizacija Europski pokret u BiH.

EUROPSKI RAZVOJNI FOND

Europski razvojni fond je glavni instrument Europske unije za pružanje pomoći razvoju saradnje sa zemljamaAfrike, Kariba i Pacifika (ACP zemlje) te prekomorskim zemljama i područjima.
Fond je uspostavljen 1957. godine. Fond nije dio budžeta Europske unije i sredstva za njega osiguravaju države članice Europske unije.

EUROPSKI REVIZORSKI SUD

Europski revizorski sud je institucija Europske unije čiji je osnovni zadatak provjera zakonitosti i pravilnog izvršavanja budžeta, odnosno svih prihoda i rashoda Europske unije (uključujući sve institucije, tijela i druge organizacione jedinice EU).
Osnovan je 1977. godine, a sastoji se od po jednog člana iz svake države članice čiji je mandat šest godina. Na kraju svake finansijske godine Europski revizorski sud podnosi godišnji izvještaj o bužetu EU Europskom parlamentu i Vijeću EU, a izvještaj se objavljuje i u Službenom glasniku EU.
Sjedište Europskog revizorskog suda je u Luksemburgu.

EUROPSKI STANDARDI

Europski standardi kao i standardi uopće predstavljaju dokumente nastale na
dobrovljnom dogovoru kojim se uspostavljaju kriteriji za proizvode i usluge, a s ciljem osiguranja da proizvodi i usluge odgovaraju svojoj svrsi te da budu uporedivi iusklađeni.
Europskim standardima smatraju se standardi koje je razvila, usvojila i objavila jedna od tri europske organizacije za standardizaciju: Europski odbor za standardizaciju (CEN), Europski odbor za standardizaciju u oblasti elektrotehnike (Cenelec) i Europski institut za standarde u oblasti telekomunikacija (ETSI).

EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA

Europski sud za ljudska prava je međunarodni sud koji je uspostavljen 1959. godine na osnovu Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Europski sud za ljudska prava razmatra tužbu o povredi prava utvrđenih Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1953.) te donosi odluke po tužbama.
Od novembra 1998. godine Sud za ljudska prava je stalna institucija u okviruVijeća Europe, a u njegovoj nadležnosti su sve aktivnosti vezane
za određeni spor, tj. od zaprimanja do donošenje odluke po tužbi, koja je obavezujuća za dotičnu državu. Tužbu Europskom sudu za ljudska pravamogu podnijeti pojedinci ili grupe pojedinaca, te jedna država protiv druge države potpisnice Konvencije.
Bosna iHercegovina ratificirala jeKonvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda 12. 7. 2002. i time je prihvatila nadležnost Europskog suda za ljudska prava.

 EUROPSKO VIJEĆE

Europsko vijeće je najviši politički organ Europske unije i kao takav uspostavljen je Jedinstvenim europskim aktom 1986. godine. Riječ je o sastancima šefova država/vlada EU-a, tzv. sastanci na vrhu ili samiti EU-a.
Osim šefova država/vlada EU, Europsko vijeće čine i generalni sekretar Vijeća EU i visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku,
ministri vanjskih poslova EU, predsjednik Europskog parlamenta i predsjednik Europske komisije. U Europskom vijeće mogu učestvovati i ministri ekonomije I finansija i drugi ministri po potrebi.
Predsjednik Europskog vijeća je šef države/vlade države predsjedavajuće Vijećem EU. Europsko vijeće sastaje se dva puta tokom zasjedanja jednog predsjedništva, dakle ukupno četiri puta godišnje.

EQUAL

EQUAL je inicijativa Zajednice koje je uspsotavljena 2000. godine s ciljem podrške razvoju pristupa tržištu radne snage i novih ideja unutar europskih strategija zapošljavanja i procesa jačanja socijalne uključenosti. Aktivnosti EQUAL-a također su bile usmjerene na jačanje borbe protiv diskriminacije i isključivosti na osnovu spolne, rasne, nacionalne i religijske pripadnosti, te starosne dobi ili seksualne orijentacije.

FOND SOLIDARNOSTI EU

Fond solidarnosti EU je instrument pomoći koji omogućava brzu, efikasnu i
fleksibilnu reakciju na velike prirodne katastrofe ili krize u državama članicama i zemljama koje su u procesu pristupanja u Europsku uniju. Uspostavljen je 2002. godine, a budžet mu se određuje na godišnjoj osnovi i to u visini jedne milijarde eura.

GALILEO
Galileo je naziv za Europski satelitski navigacijski sistem koji su Europska unija i Europska svemirska agencija (ESA) počeli razvijati 2002. godine.
Galileo predstavlja alternativu američkom GPS sistemu, ali je i kompatibilan s njim kao i s ruskim radionavigacijskim sistemom Glonass.
Galileo se sastoji od 30 satelita koji će biti u orbiti i zemaljskih stanica za
slanje signala do korisnika. Galileo ima za cilj da osigura fluidnost, djelotvornost i sigurnost saobraćaja u Europi.

GENERALNI IZVJEŠTAJ O AKTIVNOSTIMA EUROPSKE UNIJE

Europska komisija svake godine u februaru objavljuje Generalni izvještaj o
aktivnostima Europske unije. Na oko 500 do 600 stranica opisa aktivnosti, grafičkih i tabelarnih prikaza, sumira se jednogodišnji rad EU i ukazuje na sva glavna dostignuća, posebno naglašavajući teškoće u realizaciji utvrđenih godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih ciljeva.
Generalni izvještaj je, kao i svi drugi izvještaji o radu institucija Europske unije, javni dokument i dostupan je svim građanima EU.

INSTITUCIONALNA RAVNOTEŽA

Pojam institucionalne ravnoteže označava princip prema kojem svaka institucija EU mora djelovati u skladu s nadležnostima koja su joj dodijeljena Osnivačkim ugovorima. Sam princip nije detaljno utvrđen ugovorima, ali je razrađen kroz presude Suda pravde Europskih zajednica (presuda u slučaju Meroni 1958.). Princip institucionalne ravnoteže zabranjuje da jedna institucija ulazi u nadležnosti koja su dodijeljena drugoj instituciji, a dužnost Suda je da osigura da se taj princip poštuje.


INTELIGENTNA ENERGIJA U EUROPI II

Inteligentna energija u Europi II dio je Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (CIP) i ima za cilj unapređenje energetske efikasnosti i povećanje energetske raznolikosti u EU, unapređenje konkurentnosti preduzeća i zaštitu okoliša. Podržava aktivnosti koje se odnose na nove i obnovljive izvore energije i energetsku raznolikost, energetsku efikasnost i racionalno korištenje izvora energije, podsticanje energetske efikasnosti i korištenja novih izvora energije u transportu.
Vrijednost programa Inteligentna energija u Europi II u periodu od 2007. do 2013. godine je 730 miliona eura.
Bosni i Hercegovini je, na osnovu Okvirnog sporazuma o općim principima učešća BiH u programima Zajednice (2004./2007.), otvorena mogućnost pristupa programu Inteligentna energija u Europi II.

IPA

IPA (Instrument pretpristupne pomoći) je novi, jedinstveni finansijski
instrument Europske unije uspostavljen 17. jula 2006. Uredbom Vijeća EU
1085/2006. IPA je uspostavljena za finansijsku perspektivu 2007.- 2013. godina, kao pomoć državama u njihovim nastojanjima da postanu članice EU.

IZVJEŠTAJ O NAPRETKU

Izvještaj o napretku je dokument kojim Europska komisija pruža informacije o napretku koji je određena država kandidatkinja i potencijalna kandidatkinja za članstvo postigla u ispunjavanju uslova i ciljeva koje je postavila EU kao i sažetak operativnih mjera koje je potrebno preduzeti na osnovu utvrđenih planova djelovanja.
Napredak zemlje mjeri se na osnovu donesenih odluka, usvojenih
zakona i provedenih mjera. Izvještaj o napretku zasniva se na dostavljenim podacima dotične zemlje kandidatkinje - potencijalne kandidatkinje, država članica EU, izvještaja Europskog parlamenta, podataka koje dostavljaju međunarodne i nevladine organizacije. Izvještaj o napretku Europska komisija objavljuje svake godine. Europska komisija dostavlja Izvještaj o napretku Vijeću EU i Europskom parlamentu te dotičnoj zemlji.

JASMINE

JASMINE (Zajednička akcija za podršku razvoju mikrokreditnog sektora u Europi) je zajednička inicijativa Europske komisije i Europske investicione banke (EIB) te drugih finansijskih partnera koja je osmišljena s ciljem olakšavanja pristupa finansijama za male i srednje preduzetnike, socijalno isključne društvene grupe itd.
JASMINE je pokrenuta 2009. godine kao trogodišnji pilot-projekat.

JASPERS

JASPERS (Zajednička pomoć za podršku projektima u europskim regijama) je zajednička inicijativa Europske komisije, Europske investicione banke, Europske banke za obnovu i razvoj te drugih finansijskih partnera za podršku infrastrukturnim projektima.
Uspostavljena je u finansijskoj perspektivi 2007. – 2013. godina, a cilj joj je pružanje podrške državama članicama Europske unije u pripremi velikih infrastrukturnih projekata.

JEREMIE

JEREMIE (Zajednički europski resursi za mala i srednja preduzeća) je zajednička inicijativa Europske komisije, Europske investicione banke, Europskog investicionog fonda te drugih finansijskih partnera koja je uspostavljena u finansijskoj perspektivi 2007. – 2013. godina. Cilj JEREMIE-a je promocija boljeg pristupa finansijama za razvoj malih i srednjih preduzeća u regijama Europske unije.

JESSICA
JESSICA (Zajednička europska podrška održivom ulaganju u gradska područja) je zajednička inicijativa Europske komisije, Europske investicione banke (EIB) i Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) te ostalih finansijskih partnera. Uspostavljena je u finansijskoj perspektivi 2007. – 2013. godina, a njen cilj je promocija održivog razvoja, rasta i zapošljavanja u urbanim područjima Europe.


KRITERIJI IZ KOPENHAGENA

Kriteriji iz Kopenhagena su uslovi za članstvo u Europskoj uniji, koji su postavljeni na sastanku Europskog vijeća u Kopenhagenu 1993. godine. Riječ je o tri kriterija: političkom, ekonomskom i pravnom.
Kriteriji su:
-  Politički - stabilnost institucija koje osiguravaju demokratiju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i zaštitu manjina;
- Ekonomski - postojanje funkcionalne tržišne privrede, sposobne da se nosi s pritiskom konkurencije i tržišnim snagama unutar Unije;
-
 Pravni - sposobnost preuzimanja obaveza članstva, uključujući privrženost
ciljevima političke, ekonomske i monetarne unije.
Kriteriji iz Kopenhagena nazivaju se još i pristupni kriteriji.

KRITERIJ IZ MADRIDA
Kriterij iz Madrida (Madridski kriterij) je uslov za članstvo u Europskoj uniji, koji je postavljen na sastanku Europskog vijeća u Madridu 1995. godine. Riječ je o dodatnom kriteriju za članstvo u EU kriterijima iz Kopenhagena (1993.).
Ovaj kriterij odnosi se na prilagođavanje administrativne strukture s ciljem stvaranja uslova za postupnu i skladnu integraciju.
Kriterij iz Madrida naziva se još administrativni kriterij.

LIFE+
LIFE + je novi finansijski instrument Zajednice za okoliš koji je uspostavljen u finansijskoj perspektivi 2007. - 2013. godina, a podržava projekte iz oblasti okoliša i očuvanja prirode. Cilj ovog instrumenta je da doprinese provođenju i razvoju politike okoliša i zakonodavstva EU,
te uključivanje problematike okoliša u ostale politike.

LUKSEMBURŠKA GRUPA

Luksemburška grupa naziv je za prvu grupu zemalja petog kruga proširenja: Češka, Estonija, Kipar,Mađarska, Poljska i Slovenija kojima je na sastanku Europskog vijeća u Luksemburgu, 12. i 13. decembra 1997., dat status kandidata i formalno odobrenje za otvaranje pregovora o članstvu.

MAPA PUTA

Mapa puta je dokument koji je Vijeće ministara EU usvojilo u martu 2000. godine i kojim je definiralo 18 smjernica koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti prije pristupanja izradi Studije izvodljivosti za otvaranje pregovora o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Europska unija je u Mapi puta definirala političke, ekonomske i smjernice koji se odnose na poštivanje ljudskih prava, demokratiju i vladavinu prava.

MARCO POLO II

Marco Polo II je program Zajednice uspostavljen u finansijskoj perspektivi 2007. – 2013. godina, a namijenjen je podršci u oblasti transporta. Cilj ovog programa je smanjenje drumskog saobraćaja te podsticanje korištenja ostalih sistema prijevoza, posebno pomorskog, željezničkog i riječnog saobraćaja.

MEĐUVLADINA KONFERENCIJA
Pojam međuvladina konferencija označava pregovore među vladama država članica Europske unije, koji se organiziraju s namjerom izmjene ili dopune Osnivačkih ugovora Europske unije.

MISIJA EUROPSKE KOMISIJE ZA PROCJENU STANJA

Misija Europske komisije za procjenu stanja organ je Europske komisije koji u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja služi za pregled aktuelnog stanja u zemlji koja je počela pripreme za početak procesa pridruživanja.


NAJUŽI KRUG

Pojam „najuži krug“ odnosi se na grupu zemalja koje su sposobne i voljne
razviti međusobnu blisku saradnju i van institucionalnog okvira Europske unije. Primjer „najužeg kruga“ je šengenska zona koja je uspostavljena van
institucionalnog okvira Europske unije (Šengenski sporazum 1958. i Šengenska konvencija 1990.), te je naknadno uvrštena u njega (Protokol uz Ugovor iz Amsterdama 1997./1999.).

ODBOR REGIJA

Odbor regija je savjetodavno tijelo Europske unije koje je osnovano 1994. godine na osnovu Ugovora o Europskoj uniji (1992./1993.). Odbor čine predstavnici regionalnih vlasti i lokalne samouprave koji zastupaju interese regija i jedinica lokalne samouprave na europskom nivou u izradi i provođenju zajedničkih politika. Europska komisija i Vijeće EU moraju konsultirati Odbor regija o pitanjima koja se odnose na
lokalnu i regionalnu upravu.

ODBOR ZA POLITIKU I SIGURNOST

Odbor za politiku i sigurnost je stalno tijelo u oblasti zajedničke vanjske i
sigurnosne politike. Čine ga politički direktori – ministri vanjskih poslova država članica.

OHIM

OHIM (Europski ured za usklađivanje unutrašnjeg tržišta) je agencija EU koja je osnovana 1994. godine s ciljem podrške približavanju propisa u oblasti intelektualnog vlasništva, posebno u oblasti tržišne marke i zaštitnog znaka, kao i u industrijskom dizajnu.
Sjediše OHIM-a je u Alisanteu (Alicante), u Španiji.

 
OKVIRNI SPORAZUM

Okvirni sporazum je ugovor kojim se definiraju opća pravila i uslovi pod kojima se odvija saradnja između Europske komisije i zemlje korisnice pomoći EU. Ovaj sporazum ujedno predstavlja i pravni okvir za implementaciju svih aktivnosti vezanih uz programe pomoći EU u toj zemlji.

OLAF

OLAF (Europski ured za suzbijanje prevara) osnovan je 1999. godine i provodi istrage vezane za upravljanje i finansiranje svih institucija i tijela Europske unije. OLAF je zamijenio Jedinicu za koordinaciju borbe protiv prevara (UCLAF) koja je bila osnovana 1988. i čija je nadležnost bila ograničena na Europsku komisiju.
OLAF je u svom radu nezavisan te ima i mogućnost da od Suda pravde europskih zajednica zatraži zaštitu svoje nezavisnosti.
Istrage pokreće na zahtjev institucija, država članica te na vlastitu inicijativu.

OSJETLJIVI PROIZVODI

Osjetljivim proizvodima nazivaju se određene vrste proizvoda čije je promet na unutrašnjem tržištu EU pod posebnim režimom. Riječ je, najčešće, o poljoprivrednim proizvodima, određenim vrstama mesa, ribi, te vinu i tekstilu.
Osjetljivi proizvodi u Europskoj uniji imaju zaštićeni tretman, te se njihov uvoz kontrolira godišnjim kvotama ili drugim vrstama ograničenja.

PAKET PROŠIRENJA

Paket proširenja je skup dokumenata koje Europska komisija izdaje na godišnjoj osnovi, a koji definiraju okvir za pristupanje država kandidatkinja i zemalja potencijalnih kandidatkinja za članstvo u EU. Ovaj paket uključuje izvještaj o napretku, europsko partnerstvo i strateški dokument za proširenje, a može sadržavati određene dodatne dokumente.

PAKT STABILNOSTI ZA JUGOISTOČNU EUROPU

Na inicijativu Europske unije, 10. juna 1999., u Kelnu (Köln) je usvojen osnivački dokument Pakta stabilnosti za jugoistočnu Europu, kojim je više od 40 zemalja I međunarodnih organizacija na sebe preuzelo obavezu pružanja podrške zemljama regije u njihovim naporima da unaprijede mir, demokratiju, poštovanje ljudskih prava i ekonomski prosperitet. Političku potvrdu dobio je prilikom sastanka na vrhu u Sarajevu 30. 7. 1999., a operativno je zaživio održavanjem regionalnog stola 16. septembra 1999. godine.

Pakt stabilinosti je 2008. godine prerastao u Vijeće za regionalnu saradnju (RCC).

PERICLES

PERICLES je program Zajednice čiji je cilj da podrži aktivnosti zaštite eura,
jedinstvene valute EU, od krivotvorenja. Podržava aktivnosti podizanja svijesti i bliže saradnje između institucija i službenika koji se bave ovom problematikom, te poboljšanje općeg razumijevanja relevantnog međunarodnog prava i zakonodavstva EU.

POTENCIJALNI KANDIDAT ZA ČLANSTVO U EU

Pojam potencijalni kandidati za članstvo u EU označava zemlje koje, u skladu s odredbama člana 49. Ugovora o Europskoj uniji (1992./1993.), mogu podnijeti zahtjev za članstvo u EU.
Status potencijalnog kandidata za članstvo potvrđuje se svakoj zemlji pojedinačno potpisivanjem bilateralnih ugovora.

POTVRĐIVANJE EUROPSKE KOMISIJE

Postupak imenovanja Europske komisije sastoji se iz dvije faze:
- nominiranje predsjednika Europske komisije
- formiranje liste članova Europske komisije i njeno imenovanje kao cjeline.
Prema odredbama Ugovora iz Nice (2001./2003.), predsjednika Europske
komisije nominira Europsko vijeće kvalificiranom većinom, a njega mora odobriti Europski parlament većinom glasova svojih članova. Nakon toga, Vijeće kvalificiranom većinom i uz saglasnost imenovanog predsjednika Europske komisije usvaja listu lica koja će biti imenovana za članove Europske komisije. Lista se sastavlja u skladu s prijedlozima država članica.
Na kraju postupka Vijeće kvalificiranom većinom imenuje predsjednika i
članove Europske komisije, nakon što Europsku komisiju u potpunosti odobri Europski parlament.

POVELJA O OSNOVNIM PRAVIMA EUROPSKE UNIJE

Povelja o osnovnim pravima Europske unije prvi put u historiji EU jedinstvenim tekstom utvrđuje niz građanskih, političkih, ekonomskih i socijalnih prava svih građana i lica s prebivalištem u Europskoj uniji. Povelja je objavljena na Samitu EU u Nici 7. decembra 2000., ali kao politička deklaracija koja nije bila obavezujuća. Potpisana je
na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta 12. decembra 2007. u Strazburu, a Ugovorom iz Lisabona (2007./2009.) Povelja će postati pravno obavezujući document svim institucijama i državama članicama Europske unije (određena izuzeća osigurale su Poljska i Velika Britanija te su naknadno predviđena i za Češku Republiku).

REDSJEDAVANJE VIJEĆEM EU

Predsjedavanje Vijećem EU odvija se po principu rotacije u kojem svakih šest mjeseci Vijećem predsjedava druga država članica (prema utvrđenom redoslijedu).

PRETPRISTUPNI FONDOVI

Pretpristupni fondovi su programi pomoći EU namijenjeni državama
kandidatkinjama u procesu pristupanja u Europsku uniju. Cilj pretpristupnih fondova je podrška državama kandidatkinjama u ispunjavanju kriterija za članstvo, posebno u usklađivanju zakonodavstva države kandidatkinje sa zakonodavstvom Europske unije te za njihovo osposobljavanje da kao članice EU mogu efikasno ispunjavati svoje obaveze.

.
PRINCIP NEDISKRIMINACIJE

Princip nediskriminacije je opći princip Europske unije. Definiran je u Ugovoru o Europskoj zajednici, a njegov cilj je da osigura jednakost u postupanju s pojedincima, bez obzira na nacionalnost, spol, rasno ili etničko porijeklo, religiju ili vjerovanje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju.

PRINCIP SUPSIDIJARNOSTI

Princip supsidijarnosti opći je princip Europske unije prema kojem ona ne
preduzima radnje (izuzev u oblastima svojih isključivih nadležnosti), osim ako one nisu djelotvornije od radnji preduzetih na nivou države članice, regije ili lokalne samouprave. Cilj principa supsidijarnosti je da osigura efikasno donošenje odluka na nivou što bližem građanima. Primjena ovog principa osigurava i neprekidnu provjeru provođenja aktivnosti na nivou EU i njene opravdanosti u odnosu na mogućnost njenog provođenja na nižim nivoima (nivo države članice ili regije).
Princip supsidijarnosti definiran je u Ugovoru o Europskoj zajednici.

PROGRAMI ZAJEDNICE

Programi Zajednice predstavljaju skup aktivnosti koje podržavaju unutrašnje
politike EU i imaju za cilj unapređenje saradnje država članica u različitim oblastima politike tokom određenog vremenskog perioda. Programi Zajednice uspostavljeni su prvi put 1958. godine u oblasti nuklearne sigurnosti, nuklearne industrije i okoliša te su postepeno šireni na druge oblasti kao što su zaštita potrošača, obrazovanje, ravnopravnost spolova, pravda, sloboda i sigurnost, itd.

PROŠIRENJE EUROPSKE UNIJE

Proširenje Europske unije izraz je kojim se opisuje proces prijema u punopravno članstvo novih država članica i jedna je od najvažnijih politika EU.
Od svojih početaka Europska unija prošla je kroz pet krugova proširenja. U prva četiri kruga proširenja državama osnivačima: Belgiji, Francuskoj, Italiji, Luksemburgu, Holandiji i Njemačkoj priključile su se: Danska, Irska i Velika Britanija 1973. godine, zatim Grčka 1981. godine, Portugal i Španija 1986. godine, te Austrija, Finska i Švedska 1995. godine. Petim krugom proširenja, koji se smatra najvećim u historiji EU i koji se još naziva „big bang“, članice Eu postale su: Češka, Estonija, Kipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija (1. maj 2004.) te Bugarska i Rumunija (1. januar 2007.).

PRVOSTEPENI SUD EUROPSKIH ZAJEDNICA

Prvostepeni sud Europskih zajednica uspostavljen je 1989. godine s namjerom da olakša rad Suda pravde Europskih zajednica.
Prvostepeni sud ne mijenja nadležnost Suda pravde Europskih zajednica predviđenu Osnivačkim ugovorima, već da bi rasteretio njegov rad, preuzima nadležnosti u prvoj instanci za određene tužbe i postupke koje pokreću fizička i pravna lica protiv akata institucija
Europske unije. Na presude Prvostepenog suda postoji mogućnost žalbe Sudu pravde Europskih zajednica.

SCREENING

Screening (pregled usklađenosti zakonodavstva) je prva faza u pregovorima o pristupanju u Europsku uniju. Screening podrazumijeva analitički pregled i
ocjenjivanje usklađenosti zakonodavstva države kandidatkinje s acquis
communautaire-om, a slijedi odmah nakon formalnog otvaranja pregovora o
pristupanju.
Screening se provodi zasebno za svako od poglavlja pregovora o
pristupanju, a cjelokupna procedura screening-a uobičajeno traje oko godinu dana.

SEDMI OKVIRNI PROGRAM

Sedmi okvirni program za istraživanje, tehnološki razvoj i ogledne aktivnosti (FP7) je program Zajednice koji podržava naučna istraživanja u EU i široj europskoj istraživačkoj zoni.
Uspostavljen je u finansijskoj perspektivi 2007. - 2013. godina, a njegov budžet je 50,521 milijardi eura.

SESAR

SESAR je program čiji je cilj razvoj Europskog sistema upravljanja zračnim
prijevozom. U finansijskoj perspektivi 2007.-2013. godina, zajednički ga finansiraju Europska unija i EUROCONTROL.

SIGMA

SIGMA je zajednička inicijativa Europske unije i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) čiji je cilj da podrži reformu administracije zemalja koje se nalaze u procesu pristupanja Europskoj uniji.

SIGURNIJI INTERNET

Sigurniji internet je program Zajednice koji ima za cilj da podrži sigurniju upotrebu interneta i ostalih komunikacionih tehnologija, posebno kada je u pitanju zaštita djece.
Program je uspostavljen za period od 2009. do 2013. godine te predstavlja nastavak programa Sigurniji Internetplus (2005. – 2008.) i ostalih aktivnosti koje EU u ovoj oblasti preduzima od 1999. godine.

SLUŽBENI JEZICI EU

Europska unija uspostavljena je na principu poštivanja različitosti kultura, običaja i uvjerenja, što uključuje i različitost jezika. Jezička politika EU – višejezičnot definirana je Ugovorom o Europskoj zajednici i Uredbom Vijeća EU (1958.).
Poveljom o osnovnim pravima EU (2000.), koja će stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona (2007./2009.) postati obavezujuća za institucije i države članice EU-a, jezička raznolikost postavljena je kao jedna od vrijednosti Europske unije te se zabranjuje diskiminacija na osnovu jezika.
Danas Europska unija ima 23 službena jezika: bugarski, češki, danski, engleski, estonski, finski, francuski, grčki, holandski, irski, latvijski, litavski, mađarski, malteški, njemački, poljski, portugalski, rumunski, slovački, slovenski, španski, švedski, italijanski.
Cjelokupno zakonodavstvo i dokumenti od značaja za građane EU prevode se na sve službene jezike dok se pojedini dokumenti (npr. komunikacija s određenom državom članicom ili odluke koje su adresirane na određene pojedince) prevode na jezike na koje je to neophodno. Institucijama EU dozvoljeno je da u svrhu interne komunikacije izaberu jezike na koje će se dokumenti prevoditi. Tako se npr. interni dokumenti Europske komisije prevode na tri službena jezika: engleski, francuski i njemački, dok se interni dokumenti Europskog parlamenta prevode na sve službene jezike EU.

SOCIJALNA POVELJA

Države članice EU, uz izuzetak Velike Britanije, godine 1989. prihvatile su Povelju o osnovnim socijalnim pravima radnika, poznatu pod nazivom Socijalna povelja.
Povelja se smatra političkim instrumentom koji sadrži „moralne obaveze“ kojima je cilj garancija da će se u državama članicama poštivati određena socijalna prava. Ta se prava prvenstveno odnose na tržište rada, stručno osposobljavanje, jednake mogućnosti te radno okruženje.

SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) spada u novu, treću generaciju
sporazuma o pridruživanju Europskoj uniji koji su ponuđeni isključivo zemljama obuhvaćenim procesom stabilizacije i pridruživanja i koji ovim zemljama omogućava uspostavljanje bliskog i trajnog odnosa s Europskom unijom, te izgledno članstvo u Europskoj uniji. Uz pridruživanje, ovi sporazumi sadrže element stabilizacije (sigurnosna, politička i ekonomska stabilizacija) kao i element regionalne saradnje.

Primarni cilj sporazuma je formalno pridruživanje zemlje Europskoj
uniji u određenom tranzicijskom periodu (6 do 10 godina), tokom kojeg zemlja potpisnica postepeno prilagođava svoje zakonodavstvu Europske unije, uspostavlja zonu slobodne trgovine sa EU, itd. Sporazum zemlji potpisnici daje status pridruženog člana te joj potvrđuje status potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU.
zasjedanju u Strazburu, održanom od 20. do 23. oktobra 2008. Do završetka

STRUKTURNI FONDOVI, KOHEZIONI FOND

Strukturni fondovi i Kohezioni fond čine dio regionalne politike Europske unije. Ovi fondovi imaju za cilj da smanje jaz u razvoju između bogatijih i siromašnijih država članica i regija EU te da promoviraju ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. U finansijskoj perspektivi 2007. – 2013. godina, vrijednost ovih fondova je 348 milijardi eura što predstavlja 35%ukupnog budžeta EU.

STUDIJA IZVODLJIVOSTI

Studija izvodljivosti je dokument kojim se analizira i utvrđuje sposobnost zemalja procesa stabilizacije i pridruživanja za ostvarivanje ugovornih odnosa s EU, tj. zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji I pridruživanju. Na osnovu Studije izvodljivosti i preporuke Europske komisije, Vijeće
EU donosi odluku o otvaranju pregovora o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

SUD PRAVDE EUROPSKIH ZAJEDNICA

Sud pravde Europskih zajednica je institucija Europske unije, koja je uspostavljena Ugovorom o Europskoj zajednici za ugalj i čelik (1951./1952.). Zadatak Suda je da osigura da se zakonodavstvo Europske unije tumači i primjenjuje na isti način u svim državama članicama EU. Sud ima nadležnost da rješava pravne sporove između država članica EU, institucija EU, pravnih subjekata i fizičkih lica.

ŠENGENSKI SPORAZUM

Šengenski sporazum predstavlja pravni osnov za postepeno ukidanje unutrašnjih graničnih kontrola između država potpisnica i uvođenje slobode kretanja za sva fizička lica – državljane država potpisnica Sporazuma, tj. država članica EU ili trećih zemalja.
Sporazum su 1985. godine potpisale: Belgija, Francuska, Luksemburg, Njemačka i Holandija u luksemburškom gradiću Šengenu blizu tromeđe Francuske, Njemačke i Luksemburga. Prvim potpisnicama Šengenskog sporazuma postepeno su se priključile 22 države članice EU te tri države nečlanice.

ŠUMANOV PLAN

Šumanov plan koji je još poznat pod nazivom Šumanova deklaracija nazvan je po Robertu Šumanu, francuskom ministru vanjskih poslova, koji ga je predložio i objavio javnosti 9. maja 1950. Suština ovog plana je stavljanje pod zajednički nadzor francuske i njemačke proizvodnje i distribucije čelika, a s ciljem sprečavanja mogućnosti za izbijanje sukoba na europskom kontinentu. Nakon objavljivanja plana, osim Francuske i Njemačke, ovoj inicijativi priključile su se Italija te Belgija, Danska i Holandija – zemlje Beneluksa.
Robert Šuman smatra se ocem današnje Europske unije, a Šumanov plan početkom procesa europskih integracija i europskog ujedinjenja. Europsko vijeće u Milanu je 1985. godine odlučilo da se dan objavljivanja Šumanovog plana, 9. maj, obilježava kao Dan Europe.
TELEVIZIJA BEZ GRANICA

Pojam „Televizija bez granica“ označava jednu od najznačajnijih inicijativa
Europske unije u okviru audiovizuelne i medijske politike čiji je cilj uspostavljanje tržišta televizijskog programa. Direktiva pod istim nazivom „Televizija bez granica“ donesena je 1989. godine (nadopunjena 1997. godine) i njome je gledaocima i slušaocima u svim državama članicama zagarantiran pristup programima i signalima porijeklom iz bilo koje druge države članice.

TEMPUS

Tempus je program Zajednice namijenjen modernizaciji i podršci saradnji između država članica EU i zemalja partnera u oblasti visokog obrazovanja.


TROJKA
U okviru vanjske politike, Europsku uniju na međunarodnom nivou predstavlja Trojka. Trojku, prema Ugovoru iz Amsterdama (1997./1999.), čine ministar vanjskih poslova države predsjedavajuće Vijećem EU, generalni sekretar/visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku i komesar Europske komisije za vanjske poslove i europsku politiku susjedstva.

UGOVOR O EUROPSKOJ UNIJI

Ugovor o Europskoj uniji, koji se često naziva i Ugovor iz Maastrichta, potpisan je 7. februaru 1992., a na snagu je stupio 1. novembra 1993. Na osnovu ovog ugovora, države članice uspostavile su Europsku uniju te time ujedno označile novu etapu u integriranju „naroda Europe u sve čvršću uniju, u kojoj se odluke donose što je moguće bliže građanima“.
Ugovorom se uspostavlja Europska unija koju čine tri stuba: stub Zajednice,
zajednička vanjska i sigurnosna politika i saradnja u pravosuđu i unutrašnjim
poslovima (danas policijska i pravosudna saradnja u krivičnim stvarima), postavljaju su ciljevi ekonomske i monetarne unije, uspostavlja se građanstvo EU, u nadležnost Zajednice uvodi se socijalna politika te se u zajedničke politike uvrštavaju transeuropske mreže, industrijska politika, zaštita potrošača, obrazovanje, mladi i kultura.

VIJEĆE EUROPE
Vijeće Europe je najstarija europska organizacija koja u državama članicama
promovira demokratiju, poštivanje ljudskih prava i pravnu državu. Vijeće Europe osnovalo je, 5. maja 1949., deset europskih zemalja: Belgija, Danska, Francuska, Holandija, Irska, Italija, Luksemburg, Norveška, Velika Britanija i Švedska.
Vijeće Europe danas broji 47 država članica. Sve članice Europske unije članice su i Vijeća Europe i ono predstavlja svojevrstan „filter“ za članstvo u Europskoj uniji. Ključni zadatak Vijeća Europe je promocija demokratije, poštivanje ljudskih prava i pravne države, a aktivno je i u održavanju i promoviranju europskog kulturnog naslijeđa.
Najvećim dostignućem Vijeća Europe smatra se Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950./1953.) i uspostavljanje Europskog suda za ljudska prava (1959./ 1998.).
Sjedište Vijeća EU je u Strazburu. Bosna i Hercegovina je članica Vijeća Europe od 2002. godine.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE

Vijeće Europske unije (Vijeće EU, Vijeće ministara ili često samo Vijeće) je
institucija u kojoj su zastupljeni interesi država članica EU. Vijeće EU sastavljeno je od po jednog predstavnika iz svake države članice na ministarskom nivou i uvijek se sastaje u istom broju. Međutim, sastav Vijeća mijenja se zavisno od teme o kojoj se na sastanku raspravlja

ZAHTJEV ZA ČLANSTVO

Prema članu 49. Ugovora o Europskoj uniji (1992./1993.), svaka europska država koja je uspostavljena na principima demokratije, poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda te vladavine prava, vrijednostima na kojima je zasnovana Europska unija, može podnijeti zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.

Bosni i Hercegovini je, na osnovu Okvirnog sporazuma o općim principima učešća
BiH u programima Zajednice (2004./2007.), otvorena mogućnost pristupa ovom
programu.